Čeka nas slika zamrznuta u vremenu, sve će manje-više ostati kao i 2014. godine, standard se neće mijenjati, ali će u godini pred nama dodatno nestati između pet i deset tisuća radnih mjesta, procjena je analitičara Ekonomskog instituta Željka Lovrinčevića koji za sebe kaže da je optimist, koliko god sve njegove prognoze građanima bile sumorne, prenosi vecernji.hr
Hrvatska ulazi u sedmu godinu recesije tijekom koje je od 2008. godine nestalo 200 tisuća radnih mjesta, a u potrazi za poslom iselilo se više desetaka tisuća mladih ljudi.
Vrtimo se oko nule
Gledaju li se etablirane institucije poput Svjetske banke,Europske komisije, Hrvatske narodne banke, EBRD-a pa i Ekonomskog instituta prve prognoze za Hrvatsku 2015. godine nemaju negativni predznak – jer sve te kuće vjeruju da će sa 2014-om godinom otići i višegodišnje urušavanje hrvatske ekonomije te da će 2015. godina biti prva godina blagog pozitivnog rasta. Većina analitičara predviđa blagi rast i oporavak, ali ako se stvari realno sagledaju, čini se da će i dalje jedini optimist biti Branko Grčić. U sljedećoj školskoj godini će u klupe sjesti generacija prvašića rođenih u recesiji. Zemlju u kojoj odrastaju vode ljudi koji ne uspijevaju zaustaviti pad standarda, nezaposlenost, rast siromaštva i besperspektivnost.
– U 2014. godini je izgubljeno oko 25 tisuća radnih mjesta, pa prognoza o smanjenju zaposlenosti za daljnjih 5-10 tisuća u idućoj predstavlja usporavanje u odnosu na ranije razdoblje, no daleko je to od očekivanja građana i oporavka. Realne će plaće nešto porasti pod utjecajem povećanja neoporezivog dohotka, no standard će stagnirati jer se očekuje poskupljenje komunalnih usluga na lokalnoj razini, kaže Lovrinčević. Nezaustavljivo će biti i iseljavanje, posebno mladih ljudi, a taj ekonomista kaže da nema kuće u naselju u kojemu je odrastao u Slavoniji iz koje netko od mlađih ljudi nije otišao put Kanade, Irske, Švedske, Njemačke… Lovrinčević ipak vjeruje da bi se 2015. BDP napokon mogao kretati oko pozitivne nule, no cijena višegodišnje krize platit će se kroz povećanje javnog duga.
Jedna od rijetkih pozitivnih stvari je to što će poduzetnici moći računati na veći priljev sredstava iz europskih fondova. No, to im je jedina svijetla točka.
Ukoliko ova ili neka buduća vlada ne provede hitne reforme uz nužno rezanje socijalnih prava, Hrvatskoj prijeti daljnja stagnacija ili propadanje.
Ili da poput ministra Grčića kažemo – negativan rast.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
