Što se to događa na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, perjanici akademske zajednice Hrvata i ostalih naroda koji žive u Republici Hrvatskoj, ali i izvan nje? Da je Filozofski perjanica obrazovanja, znanosti i kulture možemo pročitati i na stranicama spomenutog fakulteta: „Filozofski je fakultet najstarija i najveća hrvatska znanstvena i visokoškolska ustanova u humanističkim i društvenim znanostima te značajna kulturna ustanova s velikim utjecajem u hrvatskoj kulturi i društvu. Filozofski fakultet dio je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi. Njegova povijest započinje 23. rujna 1669. godine kada su diplomom rimskoga cara i ugarsko-hrvatskoga kralja Leopolda I. priznati status i povlastice sveučilišne ustanove tadašnjoj isusovačkoj Akademiji u Zagrebu.“ Od tada se puno toga promijenilo, mijenjali su se i umirali vladari, ali je Filozofski fakultet ostajao i dostigao brojku između 7000 i 8000 studenata 2016. godine.
Najnoviji događaj koji je zainteresirao javnost vezan je uz izbore za Studentski zbor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a koji su održani 22. i 23. studenog 2016. godine. Izborno povjerenstvo je primijetilo i utvrdilo nepravilnost u provođenju izbora i radu Biračkog odbora u dijelu prebrojavanja glasova kada je utvrđeno da je glasovao manji broj birača od broja glasova u glasačkoj kutiji, to jest glasovalo je 1442 birača, a u glasačkoj kutiji je pronađeno 1445 glasačkih listića. Iz toga je razloga Izborno povjerenstvo poništilo izbore pri čemu će razriješiti Birački odbor te imenovati novi. Obnašatelj dužnosti dekana Željko Holjevac je na temelju opisanih okolnosti prema čl. 19, st. 7 . Pravilnika o izborima za Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu i studentske zborove sastavnica Sveučilišta u Zagrebu donio odluku da će se ponoviti izbori 7. i 8. prosinca 2016. godine.
Nakon ovog relativno kratkog uvoda moramo probati odgovoriti na pitanje zašto bi sve ovo trebalo biti zanimljivo javnosti? Kao prvo, zanimljivo je to da je na prošlim izborima za Studentski zbor izašlo između 200 i 300 studenata-birača, a sada je izašlo preko 1400 što je povećanje od šest-sedam puta. Nameće se pitanje kome sada nije odgovaralo da ovi izbori budu legitimni i da se postave novi predstavnici studenata u Studentski zbor. Javna je tajna da su prijašnji studenti predstavnici u Studentskom zboru bili usko vezani uz mnogobrojne udruge studenata i nelegitimni fenomen Plenum Filozofskog fakulteta, a koji sebe često predstavljaju u javnosti da su glas svih studenata Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ako je to isitna, a zašto je onda na prijašnje izbore izašlo samo 200 do 300 studenata. Zanimljivo je i da na Plenum dođe 200 do 300 studenata. Također su se na ovim nedavnim izborima od prije dva, tri dana kandidirali studenti koje podržavaju udruge koje su usko vezane uz Plenum, kao i uz nekadašnje predstavnike studenata u Studentskom zboru, ali su se kandidirali i „neki novi klinci“ koji nisu vezani uz studentske udruge i Plenum koji uspijeva privući 200 do 300 studenata-glasača na izbore. Te „neke nove klince“ možete prepoznati na popisu kandidatura tako da uočite da ih niti jedna udruga s Filozofskog ne podržava. Možda su baš oni fenomen koji je probudio studente da izađu na izbore.
U današnje je vrijeme teško provesti neku korisnu anketu pa smo „nasumce“ popričali s nekoliko studenata. Prvo smo ih naravno pitali što misle općenito o Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tako nam je jedna studentica s povijesti napomenula: „Filozofski fakultet je jedinstven i specifičan po svojoj heterogenosti. Na fakultet dolaze ljudi iz raznih krajeva zemlje, različitih pogleda na svijet, ideja i pristupa. To je s jedne strane izuzetno dobro jer nudi mladom čovjeku šarolike mogućnosti i upoznavanje svjetonazora. Primjer za to su diskusije na seminarima koje budu plodonosne i koje iziskuju od čovjeka čvrstoću u stavu i razmišljanju. S druge strane problem kod Filozofskog nastaje kada se misli da to nije heterogen fakultet nego homogena cjelina jednog jedinog svjetonazora, naročito kada to misle ljudi izvana i ljudi na faksu, osobito ljudi na faksu. Ozračje je trenutno tako „bolesno“ i isključivo.“ Studentica je još napomenula da se naročito taj svjetonazor propagira iz udruga i okupljanjem studenata na Plenumu Filozofskog fakulteta. Nakon toga smo popričali i sa studenticom s povijesti umjetnosti s Filozofskog koja je napomenula: „Naravno da mi se čini da udruge šire vlastite stavove koji proizlaze iz raznih ideologija“. Što se tiče nekadašnje izlaznosti od 200 do 300 studenata spomenula je: „Ako 3% studenata izlazi na izbore i na taj način bira predstavnike, logično je da praktički oni i njihovi istomišljenici prijatelji iz udruga sami sebe biraju i da to nije u redu te bi se ostatak studenata morao nekako privući na izbore, a što možda ne odgovara predstavnicima vezanima uz udruge jer su do sada bili birani u Studentski zbor uz tragikomičnu izlaznost.“ Na kraju smo popričali i s nekadašnjim studentom koji je malo konkretnije opisao svjetonazor koji vlada ili se bolje rečeno predstavlja u javnosti da vlada među studentima na Filozofskom fakultetu. O udrugama je rekao: „To je skupina pojedinaca koju čini maksimalno stotinjak studenata čija je „krovna“ udruga KSFF (Klub studenata Filozofskog fakulteta). KSFF u svojem prostoru ima sliku Isusa Krista bez očiju, kao i slike Lenjina, Marksa i Staljina.“ Kratko je opisao i Plenum s riječima da se kroz njega propagira sloboda govora, ali samo onih koji imaju isto mišljenje kao pojedinci iz udruga, a što se najbolje moglo vidjeti kada se tijekom ponekih rasprava na Plenumu ismijavalo, vrijeđalo pojedince koji su iznosili neke druge stavove.
Na osnovi se svega navedenoga nameće pitanje gdje se „izgubilo“ ostalih 6000 do 7000 studenata Filozofskog fakulteta, odnosno zašto i na Filozofskom postoji većina koja ne sudjeluje u „društvenom“ životu Filozofskog kroz udruge. Odgovor se možda krije u činjenici da svi ti studenti ne misle isto kao studenti u udrugama, kao studenti na Plenumu i da možda nisu studenti koji podržavaju plakate koji često „niču kao gljive poslije kiše“ po prostorijama i zidovima Filozofskog, a kroz koje se često potiče borba protiv konzervativnih stajališta, branitelja, Crkve na direktan ili indirektan način. Naravno, to je sve dosta nestvarno ljudima koji ne hodaju hodnicima Filozofskog pa je možda zato i napomenuo naš treći sugovornik da svatko treba iz Republike Hrvatske posjetiti Filozofski fakultet na tjedan dana pa da vidi kako zanemariva manjina manipulira i propagira stajališta koja nemaju veze s trenutačnim gospodarskim, kulturnim i političkim stanjem u Republici Hrvatskoj.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
