Premijer Andrej Plenković u srijedu je izvijestio saborske zastupnike održanim sastancima Europskog vijeća tijekom 2016., istaknuvši pritom da je jako važno kako će se s obzirom na promijenjene globalne okolnosti Hrvatska pozicionirati u ovoj godini.
Od početka mandata do danas Plenković je sudjelovao na dva sastanka Europskog vijeća u Bruxellesu, 19. i 20. listopada te 15. i 16. prosinca 2016. godine, dok je njegov prethodnik Tihomir Orešković sudjelovao na četiri takva summita.
Govoreći o protekloj godini Plenković je podsjetio da su premijeri vlada dviju zemalja članica EU-a, Velike Britanije i Italije, podnijeli ostavke nakon poraza na referendumima i rekao je da se to u Europi još nije dogodilo.
Upravo u tom kontekstu izuzetno je važno kako će se voditi europska politika i kako će se RH pozicionirati, posebice nakon pobjede Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u SAD-u i novim globalnim okolnostima, kao što je asertivnija uloga Rusije, kazao je.
Osvrnuo se i na dolazak predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska u Zagreb povodom 25. obljetnice međunarodnog priznanja RH.
“Kao prvi čovjek EU-a pokazao je koliko on osobno i europske institucije poštuju Hrvatsku, njezina postignuća, ulogu i doprinos europskom projektu. Mislim da je njegov govor na hrvatskom jeziku jedinstven, koliko je meni poznato malo je nehrvata koji su za ovom govornicom tako srčano i tako dobro govorili i o Hrvatskoj i o Europi i o našim zajedničkim vrijednostima.”
Iskoristio je priliku i da ponovno čestita novoizabranom predsjedniku Europskom parlamenta Antoniu Tajaniu i kazao je da su sada na čelnim mjestima EU-a “izvrsni poznavatelji Hrvatske i naš prijatelji”.
Granice treba čuvati suradnjom, a ne zidovima
Premijer je rekao da su glavne teme sastanaka Europskog vijeća u prošloj godini bile migracije, sigurnost, ekonomski i socijalni razvoj, pitanja mladih i pitanja vanjske politike EU-a, a u svom s eizlaganju najviše usredotočio na sastanak održan u prosincu.
“Kada je riječ o migracijama, Hrvatska smatra da je strateški ujednačen odgovor država članica utemeljen na solidarnosti optimalan pristup upravljanju migracijskim pritiscoma”, kazao je Plenković. Podsjetio je da se Hrvatska obavezala primiti 1600 ljudi, a da je do sada relocirano samo 19 i to iz italije.
Hrvatska je podržala reformu europskog sustava azila i zalaže se učinkovito upravljanje vanjskim granicama EU-a te je zadovoljna brzom uspostavom i početkom rada Agencije europske granične i obalne straže, koja predstavlja dobar primjer europskog odgovora na krizu.
“Naš je prioritet da tzv. istočnomediteranska ili balkanska ruta ostane zatvorena”, istaknuo je.
“To je sigurnosno i politički gledano za Hrvatsku izuzetno važno i trebamo ustrajati na dijalogu s državama jugoistoka Europe i svim članicama EU-a da tako i bude”, rekao je Plenković naglasivši da ovakav pristup u kojem se granice štite tehnologijom i ljudstvom, a ne fizičkim preprekama treba postati stalan.
Najavio je da će glavna tema neformalnog sastanka Europskog vijeća na Malti početkom veljače biti srednjemediteranska ruta kojom dolaze migranti iz Afrike. Također je rekao da su potpisani novi sporazumi s nizom afričkih država odakle ih najviše stiže.
Što se tiče pitanja sigurnosti i borbe protiv terorizma, o čemu se također raspravljalo na sastanku u prosincu, postignut je dogovor o direktivi o suzbijanju terorizma i uredbi o izmjeni zakonika o šengenskoj granici u pogledu sustavnih provjera na vanjskim granicama EU-a, rekao je Plenković istaknuvši da te direktiva predstavlja “kvalitetan kazneno-pravni odgovor na sigurnosne izazove koje danas predstavljaju strani teroristički borci i teroristi povratnici”.
Aspekt koji je bio visoko na dnevnom redu Europskog vijeća u prosincu bila je gospodarska i socijalna situacija u Europi i pitanje mladih, nastavio je Plenković. Održan je i susret s predsjednikom Europske središnje banke koji je održao prezentaciju o stanju europskog gospodarstva uz zaključak da su izgledi dobri. Gospodarski rast iznosi 1,7 posto i u zadnje tri godine stvoreno je četiri milijuna novih radnih mjesta na razini EU-a, kazao je.
Hrvatska je podržala produljenje trajanja Europskog fonda za strateška ulaganja do 2020. godine. Plenković je rekao da je ključno izbjeći neravnomjernu geografska zastupljenost kada je riječ o projektima i ulaganjima iz tog fonda. Također je podržala namjeru Europske komisije da produži provedbu Garancije za mlade i njeno financiranje kroz inicijativu za zapošljavanje mladih.
“Provedba Garancije za mlade u Hrvatskoj je do sada ubrzala proces razvoja relevantnih politika te pozdravljamo njezinu kontinuiranu ulogu u borbi protiv nezaposlenosti mladih s fokusom na što uspješniju provedbu u predstojećem razdoblju. To je jedna od vrlo jasnih i prihvaćenih zadaća koje sam dao ministru (rada i mirovinskog sustava Tomislavu) Ćoriću, koji ima zadaću da sva sredstva koja su nam na raspolaganju iz ove Garancije dodatno ojača nacionalnim sredstvima.”
Cameron je grubo pogriješio
Važan dio razgovora na marginama bio je posvećen odnosima između EU-a i Rusije koji se trebaju redefinirati s obzirom na brojne promjene u odnosu snaga. U tom kontekstu će nova vrsta dijaloga s Rusijom biti jedna od ključnih tema za 2017. godinu, kazao je.
Nakon završetka postupka izlaska Velike Britanije iz EU-a, Unija više nikada neće biti ista, kazao je Plenković. “Mislim da je to bila krupna, neoprostiva politička pogreška (bivšeg britanskog premijera) Davida Camerona uopće ići na takav referendum koji nije bio potreban i on puno govori o referendumu kao institutu jer je to… postala gubitnička situacija i za njega osobno, sasvim sigurno za Ujedinjeno Kraljevstvo, a reperkusije za europski projekt ćemo tek svi skupa vidjeti i na globana financijska tržišta…”
Češće izvještavanje Sabora o europskim aktivnostima nova je praksa koju je uvela Plenkovićeva Vlada u cilju boljeg informiranja zastupnika i hrvatskih građana o europskim temama.
Ranije je premijer samo jednom godišnje izvještavao Sabor o sastancima Europskog vijeća na kojima je sudjelovao u Bruxellesu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
