Francuska: Legalna i ilegalna migracija lani potukla rekorde, improvizirani kampovi pojavljuju se posvuda

migranti
Fah

Godina 2022. bila je povijesna godina za imigraciju u Francuskoj. Nikad prije ta zemlja nije doživjela toliki priljev legalnih i ilegalnih imigranata. U međuvremenu, udio onih koji su deportirani nakon što im je odbijen azil i dalje je apsurdno nizak.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Rekordna godina za bujicu imigranata u Francuskoj: 320.330 boravišnih dozvola izdano je 2022., što je ekvivalent broju stanovnika grada Nantesa. I to bez uzimanja u obzir ilegalne imigracije. Hitno je potrebno vratiti kontrolu nad našim granicama!” poručila je Marine Le Pen.

Le Figaro je komentirao brojke koje je objavilo ministarstvo unutarnjih poslova pod naslovom “Sve snažniji migracijski pritisak stavlja Francusku uza zid”. Također je objavio svoj dnevni uvodnik o “nemarnosti” vlade u vezi s imigracijom.

“Dok je neke reforme, poput reforme mirovinskog sustava, teško provesti jer nailaze na snažno protivljenje javnosti,” napisao je zamjenik glavnog urednika Le Figaroa Yves Thréard, “druge bi trebale biti puno lakše jer su podržavane. To vrijedi za imigraciju u Francuskoj. Legalno ili ne, lani je opet potukla rekorde, čak i ne uzimajući u obzir prisilni egzodus Ukrajinaca. Desetljećima nas ta tema ne prestaje zabrinjavati. Ali stvari se nisu promijenile, sve je gore: improvizirani kampovi pojavljuju se posvuda, napetosti u određenim četvrtima i na teritorijima opasno rastu, a veze s porastom kriminala su očite.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Porast “ekonomskih” migranata

Od tih više od 320.330 prvi put izdanih boravišnih dozvola, 108.340 izdano je studentima, 90.385 u sklopu regrupiranja obitelji, 52.570 za ekonomske imigrante, 40.490 iz humanitarnih razloga, a 28.545 iz drugih razloga. Dodatno, izdano je 255.118 kratkoročnih radnih viza.

U međuvremenu, broj tražitelja azila — većinom ekonomski ilegalnih imigranata koji podnose zahtjeve za azil kako bi izbjegli deportaciju — prošle je godine po prvi put premašio brojku od 150.000, dosegnuvši 168.699 zahtjeva za azil. Ovaj broj uključuje 137.046 tražitelja azila koji prvi put traže azil, 19.057 zahtjeva za azil podnesenih u sklopu žalbenog postupka nakon što je prvi zahtjev odbijen, te 12.596 zahtjeva na kraju podnesenih u Francuskoj u okviru Dublinskog sporazuma EU-a. Prema tom sporazumu, zahtjevi za azil trebaju se podnijeti u zemlji članici EU-a u koju su prvi put stigli.

Postotak zahtjeva za azilom koji su doveli do pozitivnog ishoda također je u porastu u Francuskoj, dosegnuvši povijesnu razinu od 41,3 posto, što samo može potaknuti potencijalne ilegalne migrante da okušaju sreću i riskiraju živote prelazeći Mediteran.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Povećano useljavanje na europskoj razini

Ukupan broj važećih boravišnih dozvola koje imaju stranci u Francuskoj također je prošle godine dosegao novi rekord svih vremena, s više od 3,8 milijuna takvih dozvola trenutačno na snazi ​​samo za kontinentalnu Francusku. Brojka se gotovo udvostručila u 15 godina, piše Le Figaro. Jedina imigracijska brojka koja uporno ostaje niska je broj deportacija: samo 11.410 ilegalnih imigranata protjerano je u 2022. godini.

Ove brojke dolaze i u kontekstu povećanog useljavanja na europskoj razini, s 953.796 zahtjeva za azilom u EU-u plus Švicarskoj i Norveškoj u 2022. Broj zahtjeva u Njemačkoj porastao je za 24 posto u odnosu na prethodnu godinu, s 226.467 zahtjeva za azil. Ove brojke ne uključuju oko 5 milijuna izbjeglica iz Ukrajine koji su zatražili “privremenu zaštitu” u EU-u.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.