Istraživanje: 12 posto Rumunja podržava širenje ‘LGBT prava’, a 62 posto želi pravnu zaštitu obitelji

Zagreb, 19.09.2020 - Politički prosvjed za ljudska prava u Hrvatskoj, Devetnaesta Povorka ponosa LGBTIQ zajednice, osoba i obitelji Zagreb Pridea pod sloganom „Sloboda unutar i izvan četiri zida“. foto HINA/ Daniel KASAP/ dk

Tek 12% sudionika istraživanja koje je provodila Rumunjska Avangarda opredijelilo se ‘za’ proširenje prava pripadnika LGBT zajednice, dok je 57% ispitanika bilo protiv. Preostalih 31% nije se izjasnilo po tom pitanju, prenosi Remix.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na pitanje treba li se uloga tradicionalne obitelji dodatno ojačati zakonodavnim aktima, 62% je odgovorilo ‘da’, 14% se izjasnilo protivno, a 24% ispitanika nije moglo ili nije htjelo odgovoriti.

35% sudionika istraživanje potvrdno je odgovorilo na pitanje postoji li u društvu kampanja promoviranja LGBT ideologije, dok se s tim nije složilo njih 19%. Na ovo pitanje nije odgovorilo 46% ispitanika.
Isto je pitanje postavljeno i na obratan način. Tako je 21% sudionika odgovorilo kako smatraju da je LGBT kampanja u tijeku, dok je 31% smatra da ona nije prisutna u Rumunjskoj. 48% sudionika suzdržalo se od odgovora na ovo pitanje.

> Referendum o braku u Rumunjskoj: 90 posto birača podržava brak kao zajednicu jednog muškarca i jedne žene

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Rumunjska uvodi doživotne zatvorske kazne za silovatelje i pedofile

> Uoči referenduma o braku: Policija u Rumunjskoj skinula plakat s crkvenog posjeda i kaznila svećenika 

Punih 55% ispitanika reklo je da osobno nemaju ništa protiv pojedinaca koji pripadaju LGBT zajednici, 21% njih naznačilo je kako su im protivni, dok 21% nije odgovorilo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Upitani je li suprotstavljanje vrijednosti koje zastupa LGBT zajednica s onima koje drži tradicionalna obitelj stvarna ili umjetno stvorena tema rasprave, 21% ispitanika smatra ovu temu stvarnom, 34% ju smatra umjetno stvorenom, a 45% nije odgovorilo.

Anketno istraživanje o ovoj temi pokrenuo je novinarski portal G4Media koji redovito izvještava o izglasavanju Zakona o zaštiti djece u Mađarskoj, kao i o kritikama iz Bruxellesa. Međutim, broj ispitanika i metoda istraživanja nisu objavljeni.

Prema prethodnim istraživanjima, u Rumunjskoj je primjetan snažan otpor spram LGBT zajednice. Tako se, primjerice, prije nekoliko godina više od 90% pučanstva usprotivilo ozakonjenju homoseksualnog partnerstva kao braka. Naime, 2018. godine tri milijuna Rumunja podržalo je građansku inicijativu za definiranje braka kao zajednice između muškarca i žene u njihovom ustavu. Dana 6. i 7. listopada 2018., Rumunji su se konačno mogli izjasniti po tom pitanju. Više od 90 posto birača glasalo je za to da se brak definira kao zajednica između muškarca i žene. Međutim, nije dosegnut prag od 30 posto od ukupnog broja birača, stoga referendum nije prošao.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Gotovo četiri milijuna Rumunja podržalo je brak kao zajednicu između muškarca i žene. Ta je zajednica bezvremenska, univerzalna i jedinstvena. Naše društvo uvijek treba raditi na osnaživanju braka i obitelji, a ne na njihovom ugrožavanju. Uz ovoliku podršku javnosti, referendum šalje jasnu poruku onima koji su mu pokušali stati na put,“ izjavila je tada Adina Portaru, rumunjska odvjetnica koja radi kao pravna savjetnica za udrugu ADF International u Bruxellesu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.