Glavna prepreka Srbije na putu prema Europskoj uniji može biti skretanje ka autoritarizmu, upozorio je Istraživački servis Europskog parlamenta (EP), prenijeli su u petak beogradski mediji.
Analiza pripremljena za europarlamentarce ukazuje na aktualne okolnosti u Srbiji, položaj oporbe, slobodu medija te na preveliko koncentriranje političke moći u rukama bivšeg premijera i aktualnog predsjednika države Aleksandra Vučića.
Pod naslovom “Je li Srbija u riziku od autoritarizma?” servis upozorava da je sloboda medija u opadanju već nekoliko godina, pogotovo otkad je Vučić 2014. postao premijer, prenosi agencija Beta.
Veliki dio medija sada je pod izravnom kontrolom ili države ili osoba naklonjenih vladajućoj Srpskoj naprednoj stranci (SNS), dok se neovisni novinari suočavaju se s prijetnjama, pa čak i nasiljem, a počinitelkji rijetko bivaju procesuirani i osuđeni, piše u analizi.
Srbija je među zemljama zapadnog Balkana koje teže postati članicama EU “smatra vodećom u smislu demokratskih institucija, razine ekonomskog razvoja i ukupne spremnosti za pristupanje”, dodaje se.
Nasuptot tome, istaknuto je da je premlaćivanje oporbenog političara, predsjednila Ljevice Srbije Borka Stefanovića u studenom 2018. potaknulo val građanskih prosvjeda na kojima svakoga vikenda na ulice Beograda i desetaka gradova u Srbiji “tisuće ljudi izlazi na ulice, optužujući šefa države Aleksandra Vučića i njegovu Srpsku naprednu stranku (SNS) za autoritarnu vlast, napade na neovisne medije, izborne prevare i korupciju”.
Ti prosvjedi, iako su nedavno počeli, ukazuju na “zabrinjavajuće dugoročne trendove” uključujući nazadovanje u slobodi medija, preveliku koncentraciju političke moći, izbore koji nisu potpuno slobodni ni pošteni, napade na civilno društvo, prenosi Beta.
Poseban odjel u analizi posvećn je pretjeranoj koncentraciji političke moći, uz ocjenu da je “politička moć u Vučićevim rukama”, te da je on i dalje dominantna figura, premda je 2017. izabran za predsjednika, što je pretežno protokolarna uloga.
Vladajuća koalicija, na čelu sa SNS-om, koristi većinu koju ima u Skupštini Srbije da sustavno blokira značajne rasprave o prijedlozima zakona, a u znak prosvjeda oporba je u veljači ove godine počela bojkotirati plenarne rasprave.
U analizi koju preenosi Beta ukazuje se i da je ton verbalnih napada dužnosnika SNS-a i njihovih saveznika na neovisne medije, političku oporbu i civilno društvo često žestok, dok se kritiziranje vladine politike označava kao izdaja srpskih interesa.
Cilj je, kako se čini, da se marginaliziraju kritički glasovi dok se moć koncentrira u rukama vlade pod vodstvom SNS.
Na drugoj strani je slaba i podijeljena oporba, koja nije izvukla koristi iz vala prosvjeda koji su u tijeku.
“Iako oporbeni političari imaju istaknutu ulogu u prosvjedima ‘1 od 5 milijuna’, masovnost prosvjeda više odražava nezadovoljstvo Vučićem nego potporu njegovim suparnicima, ocijenjeno je u analizi.
U analizi se navodi i da u Srbiji izbori nisu u potpunosti slobodni i pošteni, da reforma pravosuđa zaostaje, te da je nevladin sektor izložen napadima.
Kada je riječ o procesu pristupanja EU u analizi Istraživačkog servisa Europskog parlamenta (EP) se podseća da je Europska komisija u izveješću iz travnja 2018. pohvalila Srbiju za napredak ka funkcionalnoj tržišnoj ekonomiji, poboljšanje makroekonomske situacije i napore na uskladjivanju nacionalnog zakonodavstva sa zakonima EU.
U tom je izvješču istodobno ukazano da, ukoliko Srbija želi ostvariti cilj iz Strategije EU za Zapadni Balkan (za članstvo u EU do 2025.), treba riješiti pitanje normalizacije odnosa sa Kosovom, te pokazati veću privrženost demokratskim vrijednostima.
Rješavanje ta dva ključna pitanja zahtijevat će velike ustupke od Beograda, pri čemu će politička volja biti ograničena, obzirom da je javnost po pitanju pristupanja EU podijeljena i da je poptpora EU u Srbiji niža nego u bilo kojoj drugoj zemlji Zapadnog Balkana, zaključuje se u analizi Istraživačkog servisa EP. čije izvatke prenosi agenciuja Beta.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
