Čelnici etnički podijeljenog Cipra u srijedu bi trebali razgovarati o zamjeni teritorija, ključnom aspektu pregovora kojima se želi provesti dugo vremena nedostižno ujedinjenje tog sredozemnog otoka.
Po prvi put u više od desetljeća grčki i turski Ciprani će Ujedinjenim narodima izložiti karte s detaljnim prijedlozima teritorijalnih granica između planiranih konstitutivnih država unutar buduće federacije.
Cipar je podijeljen od 1974., kad je turska vojska izvela invaziju na otok kao odgovor na puč kojim je svrgnut predsjednik Makarios. Do državnog udara došlo je na poticaj grčke vojne hunte i njime se tražilo ujedinjenje Grčke i Cipra.
Mustafa Akinci i Nicos Anastasiades, turski i grčki čelnici Cipra, u pokušaju da pokrenu pregovore koji su dugo godina bili bez napretka su trenutnu rundu intenzivnih razgovora koji su pokrenuti 2015. preselili u Ženevu.
Anastasiades je u srijedu rekao kako vjeruje da će dvije strane predati svoje karte, te “da je takav dogovor”.
Podjela otoka održava tenzije između Grčke i Turske, te potkopava turske ambicije ulaska u Europsku uniju.
Bilo kakva prilagodba u sklopu dogovora uključivati će promjenu granice, te će vjerojatno smanjiti teritorij pod kontrolom turskog stanovništva na Cipru s 36 na ispod 30 posto otoka.
Turski Ciprani su tijekom pregovora dali prijedlog u kojem bi oni zadržali 29,2 posto teritorija, dok grčka strana zahtijeva da to bude 28,2 posto.
“Želimo da se maksimalni broj izbjeglica vrati u svoje domove pod kontrolom grčkog Cipra”, otkrio je diplomat grčke strane koji je uključen u pregovore.
Tijekom invazije iz 1974. izbjeglo je oko 165 tisuća grčkih Ciprana, dok je 40 tisuća turskih Ciprana raseljeno u sukobima iz 1960. i zamjenama stanovništva iz 1975. godine.
U sklopu razgovora u Ženevi će se u četvrtak održati i susret predstavnika država jamaca – Grčke, Velike Britanije i Turske, koji će raspravljati o sigurnosnim pitanjima.
Te su države sporazumom iz 1960. postale zaštitnice neovisnosti, teritorijalnog integriteta i sigurnosti Cipra.
Članak IV. sporazuma daje trima državama pravo intervencije na otoku, što je turska strana iskoristila kao opravdanje za invaziju 1974. godine, piše BBC.
Te tri države će najvjerojatnije predstavljati ministri vanjskih poslova, Britanac Boris Johnson, Turčin Mevlut Cavusoglu i Grk Nikos Kotzias.
Jedna od točka prijepora između dvije ciparske strane je i prisutnost 30 tisuća turskih vojnika na otoku. Ankara inzistira da Turska ostane država jamac, kao i na ostanku vojske na otoku, no tomu se protive čak i neki ciparski Turci koji ju vide kao prepreku ujedinjenju.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
