Problemi s imigrantima u Danskoj: Vlada želi stati na kraj postojanju paralelnih društava

Foto: Snimka zaslona

Danska vlada želi stati na kraj postojanju paralelnih društava. Kako bi to postigla, uvela je definiciju “geta” i napravila popis takvih naselja. Skupina djevojaka iz pogođenih četvrti bori se protiv stigmatiziranja.

 

Slikovni rezultat za danmark immigrants youtube

Photo: screenshot

Njima je dosta. „Precrtajte listu“, pišu četiri angažirane žene. „Nemojte nam još jednom reći da smo mi problem“. U otvorenom pismu ministru stanovanja Kaareu Dybvadu, te stanovnice Tingbjerga, jednog naselja u blizini Kopenhagena, prosvjeduju zbog „liste geta“ koju svakog prosinca objavljuje danska vlada. Na toj listi su gradske četvrti koje važe kao socijalna žarišta, piše dw.com.

> Druga strana Skandinavije: Naizgled bajkovito, o tamnoj strani se nerado govori

U 2019. je bilo 28 takvih žarišta, a 15 među njima važi kao posebno problematično. U tu skupinu spada i Tingbjerg, naselje oko šest kilometara od središta Kopenhagena.

Zahtjevi ministru popraćeni su i peticijom koju je potpisao veliki broj građana te četvrti. To podržava i „Action Aid“ u Danskoj. Radi se o međunarodnoj nevladinoj organizaciji koja se širom svijeta bori protiv siromaštva i nepravde.

„Lista geta nas stigmatizira“, kaže 19-godišnja Amina Safi, jedna od inicijatorica otvorenog pisma. „Osjećamo se kao građani druge klase. Tinbjerg je divan kraj, ali se zbog naše adrese stalno moramo pravdati.“

Listu je 2010. godine uveo tadašnji premijer Lars Loeke Rasmussen. „Sama lista i upotreba riječi „geto“ su prepreka integraciji i stvaraju osjećaj izopćenosti”, smatra Ajdin Soei, sociolog i pisac. „Zabrinut sam zbog toga što bi mladi mogli početi vjerovati da su osuđeni na neuspjeh zato što žive u takozvanom „getu“, objašnjava Soei. „Uvrštavanjem na listu, stanovnici Tingbjerga su pogođeni Zakonom o getu koji je, kako kaže, diskriminatorski.

Zakon je uveden 2018. godine a Loeke Rasmussen je u obraćanju naciji obećao da će „geta biti potpuno ukinuta“ – cilj njegove strategije je prestanak postojanja takozvanih paralelnih društava. U „getima“ djeca čim napune godinu dana starosti moraju provoditi najmanje 25 sati dnevno u jaslicama gdje ne samo da uče danski, nego i što su „danske vrijednosti“. Roditelji čija djeca ne idu u takve ustanove  riskiraju uskraćivanje socijalne pomoći. Osim toga, u takvim četvrtima, kaznena djela poput vandalizma ili krađe se mogu  kažnjavati strože nego u drugim dijelovima zemlje.

Ako se neka četvrt nađe na listi pet uzastopnih godina, moguće je donošenje odluke o rušenju njenih stambenih blokova i preseljenju njenih stanovnika kako bi bili privučeni privatni investitori i promijenjena lokalna demografska slika. To je sudbina koja sada prijeti i Tingbjergu.

Članak u cijelosti pročitajte ovdje.

 

Danska se pokušava riješiti geto naselja sa imigrantima na drugačiji način nego Švedska koja danas ima ‘no go zone’ i kriminalne ‘gangove’ u imigrantskim naseljima velikih gradova. Čak i švedska policija nerado ulazi u neke dijelove tih gradova, a Danska to želi izbjeći:

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/dw.com