Rumunjski birači izašli su u nedjelju na predsjedničke izbore na kojima se očekuje pobjeda socijalističkog premijera Victora Ponte (42) i to moguće već u prvom krugu.
Glavni protukandidat mu je čelnik Saveza desnice (ACL) i gradonačelnik transilvanijskog grada Sibiua, Klaus Iohannis (55), pripadnik njemačke manjine.
Ako nijedan kandidat ne osvoji više od 50 posto glasova održat će se drugi krug izbora 16. studenoga.
Po posljednjim anketama, Ponta ima 43, a Iohannis 30 posto podrške.
Izbori su ključni za Rumunjsku i srednju Europu zbog udaraca demokraciji u nekim susjednim zemljama poput Mađarske u kojoj premijer Viktor Orban steže uzde vlasti i ograničava slobodu govora, ali i ukrajinske krize koja je uzdrmala odnose EU i Rusije.
Pontina pobjeda trebala bi učvrstiti vladajuće socijaldemokrate i donijeti mirnije doba nakon bremenite kohabitacije što ga je kao premijer imao s predsjednikom Basescuom iz desnog centra.
Ponta, doktor kaznenog prava i amaterski vozač relija, obećaje stabilnost kojom će privući ulagače i jamčiti standby aranžmane s Međunarodnim monetarnim fondom iz 2009.
Pobijedi li Ponta, predsjednik i vladajuća stranka bit će ‘istih boja’ pa će napetosti biti manje, ali bi njihov stisak vlasti mogao biti veći, strahuje se.
S druge stane, neki Pontini postupci iz premijerskog mandata bude zabrinutost za neovisnost sudstva, državnog odvjetništva i medija. Pravni sustav Rumunjske, koji je još pod europskom supervizijom, u međuvremenu je jačao i čak prije dvije godine osudio bivšeg premijera Adriana Nastasea zbog korupcije.
Prema rumunjskom ustavu predsjednik imenuje premijera, suce i tužitelje i može zaustaviti vladine prijedloge.
Znak strahovanja da bi se Ponta mogao obrušiti na pravosuđe brojne su najave novih istraga za korupciju, a neke od njih ciljaju premijerove političke saveznika. Ponta se obvezao čuvati neovisnost pravosuđa, no zbunjuju njegove učestale kritike na rad DNA, agencije zadužene za suzbijanje i istraživanje korupcije, koju Ponta naziva “pristranom”.
Stručnjaci rado podsjećaju na dan iz prosinca 2013., nazvan “crni utorak”, kada je parlament zamalo prihvatio amandmane kojima se izabranim dužnosnicima jamči superimunitet. Gurala ih je Pontina koalicija, pa iako u konačnici nisu prošli, javnosti su bili poziv na buđenje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
 i to moguće već u prvom krugu.){kind=link}