Prvi posmrtni ostatci žrtava iz Hude jame bit će premješteni na novo mariborsko groblje Dobrava još prije Dana mrtvih ove godine, izjavio je Jože Dežman, povjesničar kojemu je slovenska vlada u utorak produžila mandat predsjednika vladina povjerenstva za prikrivene grobove.
“U Hudoj jami je postignut napredak kod uređivanja te masovne grobnice. Naše se je povjerenstvo nakon ozbiljne analize odlučilo da se ekshumirane žrtve premjeste i ukopaju u Parku sjećanja na mariborskom groblju Dubrava. Očekujem da ćemo prve posmrtne ostatke premjestiti i pokopati prije Dana mrtvih ove godine”, kazao je Dežman za Slovensku tiskovnu agenciju STA.
Povjerenstvo vlade osnovano je 2005. godine kako bi ispitalo i obilježilo oko 600 mjesta masovnih likvidacija u ratu i poraću i oko toga je prošlih godina bilo mnogo politički motiviranih polemika, ali komisija sada ima potporu predsjednika države i premijera i radi u dobrom ozračju, a u proračunu za njen rad i potrebne radove na grobnim mjestima širom države osigurano je pola milijuna eura, kako bi se moglo raditi na 70 lokacija masovnih grobnica, kazao je Dežman.
Agonija civilnih izbjeglica i poražene vojske
Bio je svibanj, 1945. Drugi svjetski rat je završio, a agonija za civilne izbjeglice i poražene vojnike je tek započela. Agonija koja je hrvatskoj javnosti poznata pod imenom Križni put. Umjesto humanitarne zaštite koju su trebali dobiti od osvetnički nastrojenih jugoslavenskih partizana, donešena je odluka kojom je potpisana smrtna presuda za stotine tisuća ratnih zarobljenika. Kada su se formirale nepregledne kolone ljudi, već se moglo naslutiti što ih čeka na putu – putu bez povratka. A jedan put je završio i u Hudoj Jami, malom mjestu u Sloveniji, nadomak Laškog.
Na samom rubu mjesta, u obližnjoj šumi nalazi se istoimeni rudnik u čijem je sklopu rudarsko okno nazvano po svetoj Barbari. Sve do 1990. je bilo opasno po život propitkivati tajnu koju krije zazidani Barbarin rov. Zahvaljujući istraživačkim naporima, ponajprije Romana Leljaka, javnost je za Hudu jamu saznala 2009. godine i ostala zaprepaštena jezivim prizorima s posmrtnim ostatcima u pokretu, koji samo donekle dočaravaju okrutnu smrt vojnika i civila, žena i djece. Tajna je to koja je čuvana punih 70 godina. „Huda jama – strogo čuvana tajna“ naziv je knjige čiji je autor Roman Leljak koji je s mnogo osjećaja govorio o strašnom zločinu koji su učinili partizanski zločinci krvnika Broza u napuštenom rudniku Barbarin rov. Bacali su žive ljude u duboka rudarska okna. Ljude među kojima su većinom bili Hrvati, civili, žene, djeca i stariji.
Za vrijeme komunističkog režima o stratištima i žrtvama komunističkog terora nije se puno govorilo, a i danas se ta tema izbjegava. U njoj je slovenska državna komisija do kraja 2009. pronašla posmrtne ostatke 726 ubijenih bez prostrijelnih rana, koji su po pretpostavci živi zakopani. Kasnije se pokazalo kako je broj žrtava puno veći, čak nekoliko tisuća, oko 10 posto žrtava su žene. Pretpostavke kažu kako je u prvom rovu dubokom 48 metara oko 3000 tijela, a Hrvatska nije preuzela ni tražila posmrtne ostatke svojih vojnika.
U ožujku je slovenska vlada odlučila kako će kosti nekoliko tisuća žrtava iz masovne grobnice u starom napuštenom rudniku Barbarin rov biti očišćene i prebačene u kosturnicu u Mariboru, a cijelo područje će postati memorijalni muzej i biti upisano u registar kulturne baštine. Više pročitajte OVDJE.
Potresne video snimke pogledajte OVDJE.
