Europska komisija s Hrvatskom želi doći do zadovoljavajućeg rješenja problema prekomjernih makroekonomskih neravnoteža i od Hrvatske očekuje snažno opredjeljenje za provođenje potrebnih reformi, rečeno je u srijedu na javnoj raspravi koja je s temom “Ususret reformama ili sankcijama: Kako će Hrvatska odgovoriti na zahtjev Europske komisije?” održana u Novinarskom domu u Zagrebu.
Europska komisija nema ulogu suca
“Svjesni smo da su ta rješenja na relativno dugom štapu i nisu stvari koje će se promijeniti preko noći”, rekao je šef predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević.
Podsjećajući da će Europska komisija sredinom svibnja izaći sa svojim mišljenjem o reformama koje je predložila Hrvatska, kao i ostale članice, podsjetio je da je u preporukama našoj zemlji pozvala na provođenje strukturnih reformi, a način njihova provođenja ovisi i hrvatskoj Vladi.
“Europska komisija nema funkciju i ulogu suca. Ocijenit ćemo reformske procese sredinom svibnja, a nakon toga će Vijeće EU donijeti konačni stav”, rekao je Baričević.
Hrvatska još nije izašla iz krize
Pomoćnik ministra financija Maroje Lang smatra da je deplasirano govoriti o sankcijama Europske komisije Hrvatskoj. Rekao je kako je važnije da sami kao društvo odlučimo gdje i kako želimo živjeti te kako nam zemlja izgleda.
Ocijenio je da Hrvatska, bez obzira na neke naznake, još nije izišla iz krize jer se model ekonomskog rasta koji smo dosad imali i koji je omogućio visoke stope rasta temelji na visokom stupnju zaduživanja kućanstava i poduzeća, a sada su u dugovima.
Napominjući kako je Europska komisija pripremila odličnu dubinsku analizu hrvatskih makroekonomskih neravnoteža, Lang je predstavio dva Vladina dokumenta – Nacionalni program reformi i Plan konvergencije. Istaknuo je i da je Hrvatska od Europske komisije dobila najjači “set reformi” u prošloj godini, ali je, po njezinim izračunima, osma od 28 članica Europske unije u provođenju reformi.
“Ako smo osma zemlja u provođenju reformi od njih 28, to pokazuje vrlo veliku razinu aktivnosti, ali još imamo puno posla da bi se riješio problem makroekonomskih neravnoteža”, rekao je Lang.
Mjere strategije javne uprave
Ministar uprave Arsen Bauk predstavio je mjere strategije razvoja javne uprave, dodajući kako još nema konsenzusa vezanog uz ustroj regionalne i lokalne samouprave, čemu se pristupa “s visokim stupnjem strasti”.
Predsjednik SSSH Mladen Novosel smatra da je Vlada reforme koje sada predlaže trebala napraviti na početku, a ne sada u predizborno vrijeme i na kraju mandata. Čelnik te sindikalne središnjice upitao se i jesu li te reforme samo ‘mazanje očiju’ Europskoj komisiji i hrvatskim građanima.
Nezavisni saborski zastupnik Slavko Linić smatra da je glavni problem Vladinih mjera to što će povući u proračun i potrošiti sav kapital namijenjen financiranju novih projekata.
“Povući svu dobit HEP-a, INA-e i ostalih trgovačkih društava koja su ostvarila dobit znači da neće biti nikakvih ulaganja u njima”, istaknuo je Linić. Upozorio je i da je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić prošle godine jedinicama lokalne i regionalne samouprave “oteo” dio poreza koji je najvećim dijelom služio za razvojne projekte tih lokalnih jedinica.
“Mi novca za financiranje projekata u lokalnim zajednicama i trgovačkim društvima koji su trebali ići u investicije više nemamo. Najveći problem je gdje naći ta sredstva”, rekao je Linić, dodajući kako se sve radi protiv dizanja BDP-a i gospodarskih aktivnosti.
Javnu raspravu u Novinarskom domu organizirali su GONG, Centar za mirovne studije i SSSH.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
