U prvih devet mjeseci ove godine hrvatski robni izvoz dosegnuo je 57,6 milijardi kuna, što je 9,6 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Uvoz je porastao 4,5 posto, na 98,2 milijarde kuna, pokazuju danas objavljeni prvi podaci Državnog zavoda za statistiku, prenosi HRT.
Vanjskotrgovinski deficit iznosio je na kraju rujna 40,5 milijardi kuna, što je otprilike 800 milijuna kuna ili 2 posto manje nego u istom razdoblju lani.
Pokrivenost uvoza izvozom u prvih je devet mjeseci dosegnula 58,7 posto, dok je u istom razdoblju lani iznosila 56 posto.
Podaci DZS-a pokazuju da Hrvatska i dalje glavninu robne razmjene ostvaruje sa članicama Europske unije, na koje se odnosi oko 63 posto ukupnog hrvatskog izvoza u prvih devet mjeseci te 74 posto uvoza.
Hrvatski robni izvoz u EU u prvih devet mjeseci iznosio je 36,5 milijardi kuna, što je 11,5 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Uvoz iz članica EU istodobno je povećan za 7,0 posto, na 73,3 milijarde kuna.
Unatoč snažnom rastu, podaci ukazuju na usporavanje stope rasta izvoza, jer je u prvih osam mjeseci izvoz porastao 10,5 posto na godišnjoj razini, dok je od siječnja do rujna stopa rasta, po prvi puta od ulaska Hrvatske u Europsku uniju u lanjskom srpnju, pala ispod 10 posto.
Prema u petak objavljenim konačnim podacima DZS-a o robnoj razmjeni pokazalo se da je već u srpnju i kolovozu znatno usporena stopa rasta izvoza. Dok je u prvih šest mjeseci izvoz rastao po dvoznamenkastim stopama, u srpnju je izvoz ojačao oko 4 posto na godišnjoj razini, a u kolovozu svega 1,5 posto.
Usporavanje rasta izvoza posljedica je, kažu analitičari, dvaju čimbenika. Ulaskom Hrvatske u EU došlo je, naime, do promjene metodologije praćenja robne razmjene s inozemstvom, pa će tek druga polovina ove godine dati realniju sliku.
Uz to, došlo je do usporavanja gospodarske aktivnosti u EU, najvećem vanjskotrgovinskom partneru Hrvatske, što se nepovoljno odražava na mogućnosti hrvatskog izvoza.
