Dug opće države, prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, na kraju prvog tromjesečja ove godine iznosio je 288,5 milijardi kuna, što je 87,7 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a u odnosu na isto razdoblje lani javni je dug povećan za 20,8 milijardi kuna ili 7,8 posto, navodi se u novoj analizi Raiffeisenbank Austria.
Dug opće države, koji uključuje dug središnje države, lokalne države i fondova socijalne sigurnosti, na kraju ožujka ove godine povećan je, u usporedbi s veljačom, za 7,7 milijardi kuna, odnosno za 2,7 posto, dok je u odnosu na kraj prošle godine zabilježio povećanje od 8,9 milijardi kuna ili 3,2 posto. “Pritom se više od 58 posto javnog duga na kraju prvog tromjesečja, odnosno 167,5 milijardi kuna, odnosi na unutarnji javni dug, dok se preostala 121,1 milijarda kuna odnosi na zaduženost prema inozemnim vjerovnicima”, navode analitičari Raiffesenbank Austria (RBA).
Dodaju i kako je porastu javnog duga u prvom tromjesečju u odnosu na kraj prošle godine najvećim dijelom doprinijela vanjska komponenta, s rastom od 6,4 posto ili 7,3 milijardi kuna, što je najvećim dijelom rezultat izdanja državne obveznice u ožujku u vrijednosti od 1,5 milijardi eura. Istodobno je unutarnja komponenta javnog duga zabilježila rast od 1,6 milijardi kuna, ili za jedan posto. Analitičari RBA pritom navode kako je, s obzirom da je najveći dio javnog duga denominiran u eurima, aprecijacija domaće valute naspram eura za 0,2 posto prema prosincu lani svakako pridonijela nižem iskazu javnog duga u domaćoj valuti.
Najznačajniji doprinos rastu ukupnog javnog duga u prvom je tromjesečju došao od središnje države, koja u ukupnom javnom dugu čini udio od 98,3 posto. Dosegnuvši iznos od 284 milijardi kuna krajem ožujka, dug središnje države porastao je, naime, za 20,7 milijardi kuna prema ožujku prošle godine. Premda je na mjesečnoj razini, ali i u odnosu na prosinac prošle godine ostvario blagi pad, dug lokalnih jedinica, koji ukupno iznosi 5,2 milijarde kuna, na godišnjoj je razini porastao za 55 milijuna kuna ili 1,1 posto.
Državna su jamstva na kraju prvog tromjesečja, pak, iznosila 7,4 milijardi kuna te su na mjesečnoj i godišnjoj razini porasla za 3,5, odnosno 1,2 posto. U odnosu na kraj prošle godine, ukupna jamstva su niža za 549 milijuna kuna ili za 6,9 posto. Više od polovice državnih jamstava, odnosno 57,6 posto ili 4,3 milijarde kuna, odnosi se na inozemna jamstva, dok preostala 3,1 milijarda kuna ili 42,4 posto čine domaća jamstva, u kojima više od 60 posto čine jamstva dana HBOR-u.
Promatrano prema instrumentima zaduživanja, krajem prvog tromjesečja 159,2 milijardi kuna ili 55,2 posto ukupnog javnog duga, odnosi se na zaduženje države kroz dugoročne dužničke vrijednosnice, dok 107 milijardi kuna ili 37,1 posto čine državne obveze po kreditima. Ostatak od 22,4 milijardi kuna ili 7,8 posto odnosi se na obveze države po izdanim kratkoročnim dužničkim vrijednosnicama.
“Prema našim očekivanjima, javni dug do kraja 2015. godine mogao bi premašiti razinu od 90 posto procijenjenog BDP-a. Osim toga, u skorije vrijeme su moguće i dodatne revizije javnog duga (prema metodologiji ESA 2010) koje podrazumijevaju proširenje statističkog obuhvata na dug poduzeća u državnom vlasništvu povezanih s lokalnim jedinicama, što će dovesti do ponovnog porasta iskazanog javnog duga”, zaključuju analitičari RBA.
, a u odnosu na isto razdoblje lani javni je dug povećan za 20,8 milijardi kuna ili 7,8 posto, navodi se u novoj analizi Raiffeisenbank Austria.){kind=link}