Na godišnjoj razini nastavljen rast bruto inozemnog duga

U svibnju i lipnju zabilježeno je blago smanjivanje razine bruto inozemnog duga, karakteristično za početak ljetnih mjeseci koje obilježava pojačan devizni priljev povezan s turističkom sezonom, izvjestila je Hrvatska gospodarska komora. Tako je krajem lipnja ukupan bruto inozemni dug dosegao iznos od 48,9 milijardi eura, što je 344,4 milijuna eura manje nego u svibnju. Međutim, na godišnjoj je razini inozemni dug u lipnju povećan za 5,4 %, čime se nastavlja nešto brža dinamika njegova rasta karakteristična za posljednjih pet mjeseci. Pritom treba imati na umu i značajan utjecaj međuvalutarnih promjena na takva kretanja, posebno zbog statističkog tretmana državnih obveznica izdanih u američkim dolarima, navodi HGK.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U lipnju bruto inozemni dug opće države povećan na godišnjoj razini za 14,1 %

U načelu, nastavlja se situacija u kojoj dinamika kretanja bruto inozemnog duga prvenstveno ovisi o odnosu između rasta bruto inozemnog duga države i smanjivanja inozemnog duga drugih monetarnih financijskih institucija, odnosno banaka. U lipnju je bruto inozemni dug opće države povećan na godišnjoj razini za 14,1 %, čime se kontinuitet njegova rasta protegao na uzastopna sedamdeset i četiri mjeseca. Istodobno je inozemni dug ostalih monetarnih financijskih institucija smanjen za 8,5 %, što je trideset i osmi mjesec u kojem se bilježi međugodišnji pad. Pritom, ni intenzitet zaduživanja države, a ni intenzitet razduživanja banaka, zasad još ne pokazuju jasnije znakove usporavanja.

Tijekom prvog polugodišta ove godine bruto je inozemni dug ukupno povećan za 2,2 milijarde eura

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U istom razdoblju prošle godine je bio povećan za 431,8 milijuna eura. Najviši prirast inozemnog duga u prvih šest mjeseci ove godine zabilježila je opća država (933,8 milijuna eura), slijedi je središnja banka s 831,4 milijuna eura (posljedica ulaganja dijela međunarodnih pričuva u repo ugovore čiji je neto učinak neutralan), izravna ulaganja s 338,1 milijun eura i ostali domaći sektori sa 155,0 milijuna eura. Istodobno je inozemni dug drugih monetarnih financijskih institucija smanjen za devet milijuna eura. Stoga u strukturi bruto inozemnog duga na kraju prvog polugodišta ove godine najveći udio imaju ostali domaći sektori (33,6 %) i opća država (33,4 %), a slijede ih druge monetarne financijske institucije sa 16,7 %, izravna ulaganja s 13,7 % te središnja banka s 2,6 %.

visina i struktura bruto inozemnog duga - HGK


Udio bruto inozemnog duga u BDP-u trenutno se kreće oko razine od 114 %
,

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ova visoka zaduženost rezultira značajnim rizicima povezanima sa servisiranjem i refinanciranjem obveza. Do kraja godine očekuje se umjerenije kretanje inozemnog zaduživanja s obzirom na činjenicu da država, kao najznačajniji nositelj zaduživanja, zasad ne planira novo izdanje obveznica na inozemnom tržištu.

Direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić očekuje umjerenije inozemno zaduživanje do kraja godine :  „Unatoč blagom smanjivanju rasta bruto inozemnog duga u svibnju i lipnju, njegova razina od 48,9 milijardi eura, što znači oko 114 % BDP-a, nadalje pokazuje visoku zaduženost zemlje, a time i izloženost rizicima povezanima sa servisiranjem i refinanciranjem obveza. Do kraja godine očekujemo umjerenije kretanje inozemnog zaduživanja s obzirom na to da država, na koju se odnosi gotovo trećina ukupnog zaduživanja, ne planira novo izdanje obveznica na inozemnom tržištu.“

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.