Ekonomist Đuro Njavro izjavio je za narod.hr kako je istina da je puno toga propušteno u Hrvatskoj, koja nije iskoristila članstvo u Europskoj uniji kako bi ubrala bilo kakve plodove, ali da je vrijedno napomenuti kako je put Hrvatske u EU bio pun jedinstvenih prepreka i uvjetovanja kakve nisu imale druge države, pri čemu je politika igrala važniju ulogu od ekonomije.
“Našem je birokratskom državnom aparatu to poslužilo kao izlika da se zdušno usmjeri na prepisivanje i formalno usvajanje pravila umjesto na dubinske reforme uprave i pravosuđa te usmjeravanje gospodarstva u novim pravcima,” rekao je Njavro i istaknuo kako je u svjetskoj ekonomskoj krizi skoro trećina zemalja EU prošla krizu sličnu hrvatskoj i pri tome koristila pomoć IMF-a i europskih stabilizacijskih fondova.
Njavro tvrdi kako se kriza prelila na nedovoljno konkurentno hrvatsko gospodarstvo koje plaća cijenu svojih ranijih propusta i specifičnih uvjeta pod kojima je puštena u međunarodnu zajednicu, tako da se je sve to nakupilo u ovu dugu ekonomsku krizu i iskazalo u visokoj nezaposlenosti, posebno mladih, koja onda otvara i sumnje i donosi pitanja, poput koristi ulaska u EU.
Upitan za realnost procjene Europske komisije, koja u svojim proljetnim ekonomskim prognozama predviđa pad hrvatskog BDP-a u ovoj godini od 0.6 posto, a skromni oporavak predviđaju tek sljedeće godine, Njavro je objasnio kako realnost procjene EK ovisi o stanju ekonomije u cijeloj Uniji.
“Ona je u fazi krhkog oporavka pa bi ga produbljivanje ukrajinske krize, s neizvjesnim ishodom za europsku opskrbu energijom iduće zime, moglo bitno poremetiti. EU oporavak se usto zasniva i na narudžbama ruskih kupaca pa zaoštravanje krize uz proširenje sankcija može štetiti oporavku EU gospodarstva a posredno i hrvatskom oporavku,” rekao je Njavro i istaknuo kako je drugi čimbenik koji može utjecati na hrvatski oporavak taj da će američka monetarna politika vjerojatni biti manje ekspanzivna, što će očekivano voditi određenom dizanju kamatnih stopa a za Hrvatsku koja je danas visoko zadužena to znači dodatni teret.
Smatra kako EU prognozu može poremetiti i nastavak je nastavak nečinjenja od strane hrvatske vlade, odnosno izostanak potrebnih strukturnih prilagodbi. Njavro objašnjava kako se model rasta na pretežito domaćoj potražnji nije zamijenio dugoročno održivim rastom koji se temelji na racionalnom korištenju domaćih resursa kako bi se ojačala konkurencija uvozu, odnosno povećao izvoz na europska i druga tržišta.
Na upit za komentar na to da se gospodarska aktivnost Hrvatske i dalje smanjuje, deset mjeseci nakon ulaska u EU, s čime Hrvatska ima ove godine najlošiju gospodarsku izvedbu, zajedno s Grčkom i Ciprom, Njavro je objasnio kako Hrvatska plaća visoku cijenu za desetljeće čekanja na ulazak u EU u “čekaonici ‘ tzv. Zapadnog Balkana, gdje je Hrvatska išla linijom manjeg otpora izvozeći na manje zahtjevna susjedna tržišta, tražeći rast kroz domaću potrošnju države i građana, umjesto da se je intenzivno usmjerila na poboljšanje konkurentnosti.
“Prije 10 godina, kad je velika skupina srednjoeuropskih zemalja pristupila EU, hrvatski je bruto društveni proizvod po stanovniku bio u njihovom prosjeku a danas je Hrvatska na začelju Unije. I sam trenutak ulaska u EU bio je nepovoljan s obzirom na duboku ekonomsko-socijalnu krizu u najvećem dijelu EU ekonomija, uključivo i onih koje su najvažniji hrvatski partneri, kao Italija, Slovenija, Mađarska,” istaknuo je Njavro i dodao kako unatoč tome vidi hrvatsku ulazak u EU kao veliko postignuće i poticaj da se sve propušteno nadoknadi, poboljša efikasnost hrvatske administracije, kvaliteta zakona, privlačnost poreza, jednom riječju konkurentnost države i gospodarstva, kako bi počeli koristiti prednosti ulaska u EU.
Njavro smatra kako su izgubljena radna mjesta u tvrtkama koje su poslovanje zasnivale na stalnom rastu zaduženosti građana i države, a svjetska financijska i ekonomska kriza prekinula je tu neodrživu spiralu zaduživanja i došlo je vrijeme štednje, kako državne tako i obiteljske. Dodaje kako je izvozni dio gospodarstva i dalje nedovoljan da snažnije povuče gospodarski oporavak.
“Ipak, Hrvatska je zemlja velikih mogućnosti, vrijednog i još nevaloriziranog geoekonomskog položaja, posebno danas kad smo u EU, te vrlo vrijednih i poduzetnih građana, koji samo traže stabilan i jasan zakonski i institucionalni okvir, razumno porezno opterećenje i prijateljsku pametnu državu,” naveo je Njavro i istaknuo kako se dobru budućnost za našu djecu može ostvariti poticanjem izvrsnosti u svim područjima društvenog i gospodarskog života,.
“Promocijom rada, znanja, poduzetništva i štednje, a stalnom i trajnom borbom protiv nerada, neznanja i korupcije. Uz takav zaokret, uz takvu promjenu, Hrvatska ima veliku budućnost,” tvrdi Njavro.
Upitan za komentar na smjenu sada već bivšeg ministra financija Slavka Linića, Njavro je rekao kako je ta smjena posljedica slabih rezultata Vlade i naraslih socijalno gospodarskih problema.
“Ne vidim znakove skorih i ključnih promjena u ponašanju vladajućih ni nakon brze promjene u gospodarstvu nepopularnog SDP-ovog ministra financija,” zaključio je Njavro.
