Inž. građevine Medić: ‘Čini mi se da je samoobnova nakon potresa gotovo jedini put za privatni, stambeni sektor’

U mreži Prvog
Foto: snimka zaslona, izvor: HRT

Točno dvije godine je proteklo od nedjeljnog jutra 22. 3. 2020. kad je u 6.24 sati potres od 5,5 stupnjeva po Richteru pogodio grad Zagreb. Ubrzo nakon toga u 7.01 sati uslijedio je još jedan potres jačine 5,0 stupnjeva po Richteru. Poginula je jedna osoba, više ih je ranjeno, a nastala je velika materijalna šteta, procijenjena na više od 80 milijardi kuna. Unatoč proteku od već dvije godine, za Zagrepčane se čini kao da obnova još uopće nije počela. Čak na nekim mjestima u gradu ni ruševine nisu raščišćene, vjerojatno zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> 22. ožujka 2020. godine potres jačine 5,5 stupnjeva po Richteru pogodio Zagreb

> Lovrić: U prvih 6 mjeseci od potresa u Zagrebu smo vratili funciju 162 škole, Tomašević kasni s preostalih 13

> Godinu dana od jakog potresa na Banovini – dali smo puste milijune, a nije izgrađena nijedna kuća

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Političari na gradskoj i državnoj razini svako malo obećavaju da će obnova krenuti, ali je sve vrlo sporo. Djelomična obnova državnih i javnih institucija je započela, ali usporeno, a još se čeka sanacija domova građana. O tome zašto je tome tako, što je najviše koči, te kako je ubrzati u emisiji U mreži Prvog govorili su Gordan Hanžek iz Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, Berislav Medić s Arhitektonskog fakulteta te Dario Krnjaković, pomoćnik pročelnika Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet grada Zagreba.

Hanžek: Obnova će sad krenuti

– Obnova će sad krenuti, velik je posao. Dugo je trajao. Nadam se da će to sad krenuti. Mi već gradimo zamjenske kuće na području Banovine. Postoji sinergija s ministrom. Imamo danas 390 milijuna kuna ugovorenih poslova. Nekonstrukcijska obnova – program koji se događa sad u Zagrebu, mi smo na Banovini počeli provoditi u 3. mjesecu prošle godine. Danas imamo organizirano gotovo 1900 kuća. 770 kuća u obnovi, to je 2600, 3400 projekata gotovih. Uglavnom mi danas na području Banovine, Zagrebačke i Karlovačke županije imamo u raznim fazama 10.000 projekata – stambenih jedinica, ne kuća, rekao je Hanžek.

– Mislim da se zakoni moraju mijenjati, zakoni nisu Sveta pisma. Mislim da smo već izmjenom zakona 29.10. učinili jedan pomak naprijed, dodao je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Medić: Prva verzija zakona bila je komplicirana

Medić je komentirao mijenjanje zakona.

– Sigurno da zakone uvijek treba dorađivati. Prva verzija zakona bila je komplicirana za situaciju koja je bila. Sad je to bolje, sigurno da ima mana. Čini mi se da je uloga države, gdje bi se mogao napraviti napredak, je aktivnija uloga u tome da objasne ljudima što i kako. Vrlo često, pored ne izdavanja nekih rješenja po pitanju obnove – tu još ima mjesta za napredak, fali informacija. Ljudi još nisu sigurni hoće li dobiti novce, kad će, kako? To je demotivirajuće. Sve nas je to zateklo, ali mislim da je tu najveći prostor za napredak, istaknuo je.

Rekao je da je on od početka bio glavni motivator samoobnove.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Čini mi se da je to gotovo jedini put. Za privatni, stambeni sektor. Mislim da je skoro nemoguće čekati državu. To čak nije ni logično. Država treba pomoći. Ali procedura u državi, kroz javne nabave, kroz sve što se događa, je puno sporija i neefikasnija, smatra. Netko se javi, pa se žali, pa se to otegne, često za male iznose. Svaki korak je javna nabava. Od projektanta, nadzora, tehničke kontrole. I to za iznose od 20.000 kuna. To sve traje. I samoobnova je bolja, ističe.

Komentirao je činjenicu da isplate počinju tek sada.

– Tu je država trebala biti aktivnija, prisutnija da tako kažem. Postoji nepovjerenje građana jer nitko još nije dobio, rekao je.

Krnjaković: Grad Zagreb obnavlja zgrade javne namjene

Krnjaković je rekao da je grad Zagreb imao sastanak s nadležnim ministarstvom. S ministrom je dogovoreno da ćemo se na tjednoj bazi dogovarati i rješavati probleme da bi se povukao novac iz Fonda solidarnosti. Raspisano je 8 poziva za dodjelu nepovratnih financijskih sredstava. Dosad je alocirano oko 4 milijarde kuna, ugovoreno je oko milijardu i 100 milijuna kuna, dosad je u proračun vraćeno 114 milijuna kuna, rekao je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dodao je da Grad Zagreb obnavlja zgrade javne namjene – kulture, predškolstva, školstva, socijale, sporta.

‘Obnova stambenog fonda na Banovini će trajati četiri godine’

Hanžek je rekao da se sad u Središnjem državnom uredu odluke donose “dovoljno brzo da uspijevamo servisirati obnovu”.

– Sigurno u jednom trenutku to nije bio slučaj. Zadnji potres je bio u 8. mjesecu lani, koji je sve procjene štete vratio na početak. Ponovna snimanja stanja, ponovi izračuni. Puno toga se napravilo. Obnova samo stambenog fonda na Banovini će trajati 4 godine. To su ogromni iznosi. Samo u stambenom fondu je bilo 3,5 milijarde kuna. U međuvremenu nas je pogodila pandemija. Zdravstveni sektor je zahtijevao velika ulaganja, bolnice se ne mogu zatvoriti. Nakon toga imamo sad agresiju Rusije na Ukrajinu i to sad globalno utječe na sva tržišta, ovdje mislim na građevinsko. Dodajmo tome da su odnosi među stanarima komplicirani i Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima – tu će se, vjerujem, ići u smjeru reformskog paketa, a mora se ići, naglasio je.

Medić je rekao da je velik problem u trenutku, u kratkom vremenu, naći dovoljno dobrih ljudi, kvalitetnih, izbor kadrova. Misli da je suština problema da je država daleko od ljudi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.