Građani ne vjeruju u borbu vlasti s korupcijom, a i udruge poput GONG-a i Transparency Internationala Hrvatska (TIH), zahtijevaju oštriji stav Vlade, donošenje zakona, poput onog o lobiranju i zaštiti zviždača, zaključak je javne rasprave na temu “Pravosuđe i borba protiv korupcije: kako vratiti povjerenje građana u institucije?”, održane danas u Kući Europe.
Raskorak, od precepcije građana i udruga o borbi vlasti s korupcijom do izvještaja EU o tome kako su se hrvatske institucije borile s njom je velik, istaknuto je.
Izvještaj o borbi protiv korupcije EU, Hrvatskoj priznaje zasluge i pobrojava slabosti, rekao je prof. Josip Kregar. S korupcijom se ne borimo niti posebno dobro, niti posebno loše, ali svakako nismo tamo gdje bismo htjeli biti, zaključuje Kregar. Kao jedan od vidljivijih problema ističe se nepovjerenje građana u institucije i njihovu borbu s korupcijom, a u Hrvatskoj to nepovjerenje iznosi 94 posto, kazao je.
Izvješće Komisije identificiralo je područja rizika korumpiranosti, a to su građevinarstvo i infrastruktura, javne nabave te zdravstvo. Kao preventivne mehanizme u borbi protiv korupcije u Hrvatskoj, Kregar navodi zaštitu zviždača i definiranje zakonodavstva o lobiranju, a transparentnost i dostupnost podataka ono je na čemu se treba inzistirati.
Ravnatelj USKOK-a Dinko Cvitan rekao je kako je “USKOK tijelo represije, a ne otkrivanja korupcije”, dok je pomoćnik ministra pravosuđa Ivan Crnčec istaknuo da se oni u Ministarstvu “trude i nešto rade”, a pitanje je tko otkriva korupciju.
USKOK je prema izvješću obavio dobar posao. Toga je svjestan i ravnatelj USKOK-a Cvitan, a na brojne kritike o sporom radu i “punim ladicama” USKOK-a odgovara:”Jedno je znati, drugo je imati dokaze!” Cvitan potvrđuje da su javne nabave s pravom istaknute kao problem, jer uključuju širok krug ljudi u kojima vlada “zavjet šutnje” te visoke iznose novca. Kao problem pri rješavanju najvećeg broja sporova koje USKOK-u prijavljuju građani, Cvitan ističe lokalnu razinu vlasti te njihove “lokalne šerife”.
Kako bi borba protiv korupcije bila djelotvornija, uz Povjerenstvo o sprječavanju sukoba interesa potrebno je oformiti Registar javnih dužnosnika, predlaže predsjednica TIH-a Davorka Budimir. Sličan već postoji u Srbiji, a hrvatskim građanima bi omogućio uvid u sve javne dužnosnike te njihove prijašnje funkcije. Izvršni direktor GONG-a Dragan Zelić, ukazao je na problem Povjerenice za informiranje, koja kako bi kvalitetno obavljala svoj posao, treba veću potporu vlasti. Vlast koja se želi boriti s korupcijom mora osigurati transparentnost i dostupnost informacijama, građani ne trebaju biti podanici i ne smiju birati korumpirane, poručuje Zelić.
Povod rasprave bila je objava prvog izvješća EU-a o borbi protiv korupcije kako b približili tu temu široj javnosti. Kako niti jedna članica Unije nije imuna na korupciju, usporen je cijeli sustav i pogoduje se daljnjim kriminalnim aktivnostima, ističe izaslanik EK u Hrvatskoj Branko Baričević. Dodao je kako se korumpiranost u EU procjenjuje na 120 milijardi eura.
Još jednom u zaštitu zviždača stala je Vesna Balenović, zviždačica afere u Ini 2001. godine, koja je na ovu javnu raspravu došla ispričati svoju priču delegatima EK i još jednom zatražiti svoja prava. Na pitanje rasprave “kako vratiti povjerenje građana u institucije” odgovorila je: “Vratite zviždače na posao i nemojte nas kažnjavati!”