Posljednjih dana optužbe za različite oblike seksualnog zlostavljanja potresaju svijet – od britanske vlade, Europskog parlamenta, do Hollywooda. Podnesene su prve ostavke, a otkazani su i neki filmski ugovori. O tome zašto su se takvi slučajevi godinama skrivali i što je razlog da su žrtve sada progovorile, razgovarali su sugovornici u HRT-ovoj emisiji Otvoreno.
Sanja Sarnavka, aktivistica i zagovornica ženskih prava kaže kako se treba promijeniti klima i razumijevanje u društvu o tome što je dozvoljeno, a što nije.
„Kod nas nemamo još skandala. Mislim da ćemo mi za 30 godina imati priče o onome što se danas događa jer nismo još sazrijeli kao društvo (…) Te traume su stvarno traume, njih se nikada ne zaboravlja. Tek trenutak govorenja je tek trenutak u kojem dobivate olakšanje, a olakšanje nastupa jedino ako imate razumijevanje okoline“, kaže Sarnavka.
Slučajevi spolnog uznemiravanja otvorili su se i u Europskom parlamentu.
Zastupnica u Europskom parlamentu (SDP) Biljana Borzan je istaknula kako je njena politička obitelj pokrenula inicijativu o osnutku neovisnog tijela za borbu protiv slučajeva seksualnog zlostavljanja. „Nažalost, kolege pučani su bili protiv takve inicijative jer su željeli da se sve riješi unutar kuće. Takva poruka nije dobra jer se stvara dojam da se nešto zataškava.“
Marijana Petir, zastupnica u Europskom parlamentu smatra da je riječ o populizmu. Schulz koji je u to doba bio predsjednik nije ništa poduzeo o tom izvješću.
„Treba unaprijediti rad tih savjetodavnih tijela ako nisu bila dovoljno efikasna. Ako se utvrdi da se dogodilo neko kazneno djelo, treba pozvati policiju jer je ona za to zadužena. Ne znam kakvo bi to nezavisno tijelo van parlamenta moglo odlučivati i od kojih bi stručnjaka bilo sastavljeno, što bi to garantiralo neovisnost. Ovo nije tema koju treba stavljati u okvire populizma nego se trebamo zabrinuti nad time što se događa. Nasilje ima korozivan utjecaj na cijelo društvo i moramo vidjeti kako riješiti taj problem, a ne skupljati jeftine političke bodove“, kaže Petir.
„Postoje pravila koja su propisana na koji bi se način zastupnici trebali odnositi prema svojim asistentima, što nikako ne bi smjeli činiti. To je razvrstano u nekoliko kategorija.. Očito je bilo odstupanja od tih pravila i primjerenog ponašanja, obzirom na primjedbe koje su stizale i obzirom na informacije koje su isplivale u javnost zahvaljujući kampanji ‘meToo’. Mnogobrojne žrtve osjetile su da je vrijeme da progovore, izraze svoj stav, kažu što se dogodilo i na taj način podignu svijest javnosti i potaknu nadležne da poduzmu odgovarajuće aktivnosti“, kaže zastupnica Europskog parlamenta, Marijana Petir.
Da solidarnost među ženama ne postoji ni u svijetu politike, smatra saborska zastupnica HDZ-a Sanja Putica.
„Neki oblici zlostavljanja i uznemiravanja su prepoznati no neki su obavijeni velom tajne. U Hrvatskoj imamo, rekla bih možda i nažalost, veliki broj zakonskih akata koji govore protiv nasilja, pogotovo protiv nasilja nad ženama, ali još uvijek očito nedovoljno unaprijeđene mehanizme za kažnjavanje počinitelja. Mislim da je zadatak svake stranke i svake političarke pojedinačno- štititi interes žena, njen osobni integritet. U ovom slučaju govorimo o ženama, ali znamo i da ima slučajeva zlostavljenih muškaraca, napomenula je Putica.
O slučajevima silovanja u Hollywoodu filmski novinar Dean Sinovčić kaže kako se to oduvijek događalo. „Teško da je itko mogao očekivati ovakvu lavinu reakcija“, tvrdi.
Ana Marija Vrdoljak, predstavnica Hrvatske u Međunarodnoj federaciji glumaca kaže kako je sada vidljivo da „šutnja nije zlato“. O tome postoje li slični slučajevi i na hrvatskoj glumačkoj sceni kaže: „Ja osobno nisam imala takvih slučajeva, ali uznemiravanja ima. Mislim da ta zloupotreba moći nadređenog postoji u svakoj profesiji.“
Spominjući Europski parlament, Borzan se osvrnula i na Junckerovo ponašanje.
„Mislim da je to pretjerivanje. Netko tko je na takvoj poziciji ne bi se smio tako ponašati. On je institucija kao predsjednik Europske komisije i mora paziti na to da takvo, gotovo birtijaško ponašanje, nije prikladno. Niti u protokolarnim prilikama,niti kada su kamere ugašene i kada nije u fokusu.“
O tome kako države članice EU mogu poraditi na pitanju seksualnog uznemiravanja, Borzan gura Istanbulsku konvenciju:
„To je u dobrom dijelu u ingerenciji svake države članice. Imamo postojeće zakone, a važno je… Premijer je obećao da će Hrvatska do kraja godine ratificirati Istanbulsku konvenciju. Ovo je ustvari tema koja nas je sve skupa ponukala da još više o tome svemu razmišljamo i krenemo u ratifikaciju.“
Jadranka Kosor prije emitiranja emisije „Otvoreno“ prozvala je na Twitteru Marijanu Petir napisavši kako je u Saboru 2008. glasovala protiv Zakona o suzbijanju diskriminacije. Na to je Sanja Sarnavka dodala kako je glasovala i protiv spomenute Istanbulske konvencije.
“Zakon o suzbijanju diskriminacije ne štiti sve građane i sve skupine na jednak način. Zakon bi trebao štititi svačije ljudsko dostojanstvo, svačije pravo na život, svačija osnovna ljudska prava. S našim zakonom to nije slučaj. Dok imamo zakon koji bi trebao suzbijati diskriminaciju, a u stvari je uzrok nove diskriminacije – takav zakon ne može imati moju podršku. Ja očekujem da nadležne institucije u RH poduzmu sve mjere kako bi se nasilje suzbilo. Instrumente za to imamo, samo ih trebao upotrijebiti, provoditi“, zaključila je Marijana Petir.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
