Najhladniji dio ovogodišnje zime, a vjerojatno i ove godine, već je tijekom vikenda završio na Jadranu i većini područja uz njega, a sljedećih će dana i u sjevernijim krajevima. Nevolje s hladnoćom polako će posvuda prestati, one s poledicom još će se zadržati u dijelu unutrašnjosti tijekom noći i jutara, a nekima počinju nevolje zbog topljenja snijega, porasta vodostaja, južine… ističe kaže meteorolog Zoran Vakula u novoj prognozi na HRT-u.
Rekordno hladno razdoblje
Nakon tjedan dana svakodnevnih, gotovo cjelodnevnih minusa, u nedjelju je temperatura zraka u većini središnje i istočne Hrvatske veći dio vidljivog dijela dana bila viša od nule. Unatoč tome, srednja najviša temperatura zraka posljednjih dana, ne samo tjedan, nego čak i 16 dana, među najnižima je u povijesti mjerenja ovog dijela godine, ponegdje čak i rekordno niska, kao primjerice na postaji Zagreb Maksimir. Pritom je zanimljivo spomenuti kako se ove godine prvi put dogodilo da je srednja najviša temperatura zraka u razdoblju od 17. veljače do 4. ožujka manja od 0 °C!
Zatopljenje
Sljedeći će dani pridonijeti porastu srednje najviše temperature razdoblja od 17. veljače iznad 0 °C, ali će još i u prvoj polovini tjedna biti relativno hladno. A od petka – vrlo vjerojatno – iznadprosječno toplo, uz temperaturu zraka i u većini kopnene Hrvatske višu od 10 °C, što nije bilo još od početka veljače. Pritom će se nastaviti promjenljivo vrijeme, uz čestu povremenu kišu, koja će dodatno pridonositi porastu vodostaja zbog topljenja snijega. Neke aktivnosti u cilju ublažavanja nevolja već su se poduzele, a sljedećih će dana jamačno još mnogobrojnoje, od kojih bi poljoprivrednici neke mogli i sami.
Veljača “hladna” i “normalna”, zima “normalna” i “topla”
Snijega je ove zime bilo napretek, ponegdje čak i rekordno, kao primjerice u Delnicama, Ogulinu, Plitvičkim jezerima, za ožujak i na Puntijarci, gdje mjerenje u utorak ujutro još možda dodatno “popravi” rekord, ne samo za ožujak, nego i apsolutni. Osim tih rekorda, i nekih koji su bili najavljeni i, na žalost, ostvareni u dijelu veljače, slični se u srednjoj mjesečnoj temperaturi zraka i ukupnoj mjesečnoj količini oborine nisu dogodili, barem prema preliminarnoj analizi dijela meteoroloških postaja DHMZ-a, prema kojima veljača zaslužuje ocjene uglavnom “hladna” i “normalna” za temperaturu, te za oborinu od “normalne” u primjerice Rijeci i Dubrovniku, do “vrlo kišne” u Gospiću i Zagrebu. Naravno, podrobniju i kvalitetniju analizu i ocjene uskoro će dati klimatolozi DHMZ-a u službenom izvješću.
“Ožujak – lažac” – prosječan?!
Premda su i u ožujku moguća kojekakva iznenađenja, kao i kod ove godine “maskirane” veljače, uostalom, nije bez razloga u narodu poznat i kao “ožujak – luđak”, i “ožujak – lažac”, te za neke posebne planove i aktivnosti na otvorenome valja pratiti svakodnevne detaljnije i pouzdanije prognoze do 7 dana unaprijed, vidljive u HRT-ovim emisijama Vrijeme i u HRT meteo aplikaciji – prema trenutačnim dugoročnijim prognozama povećana je vjerojatnost da će srednja mjesečna temperatura ožujka u većini Hrvatske biti oko prosječnih vrijednosti. Naravno, to uključuje i povremena toplija razdoblja, od kojih prvo diljem Hrvatske od sljedećega petka i tijekom tjedna nakon njega, a i hladnija razdoblja, koje je trenutačno najvjerojatnije u drugoj polovini mjeseca.
A cijelo proljeće?
Prema većini modela koji izračunavaju prognoze za više mjeseci i sezona unaprijed – velika odstupanja od srednje sezonske temperature u većini su Hrvatske malo vjerojatna. No, to ne znači da se neće povremeno dogoditi neka iznimno topla i hladna razdoblja, koja na kraju, kad se sve zbroji, oduzme i podijeli – daju srednju vrijednost. Uostalom, i posljednjih smo mjeseci imali slične pojave i na ekstreme, koji postaju sve češći i žešći, valja nam se prilagoditi. Kao i na mnogo toga u svakodnevnom životu, prepunom različitih ekstrema, kojekakvih karikatura, pa i meteoroloških…, zaključuje Zoran Vakula.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
