4. prosinca sveta Barbara – koji običaji u Hrvatskoj čine ovaj blagdan vjesnikom Božića?

sveta barbara
Foto: Wikipedia

Početak božićnog razdoblja mogli bi nekako smjestiti uz blagdan Svete Barbare (4. prosinca). Sveta Barbara je jedna od adventskih glasnica, koja nam naviješta Božić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Blagdan Sv. Barbare u sebi sadrži neka folklorna obilježja tipična za božićno vrijeme. U nekim našim krajevima stavlja se žito u tanjuriće, koje proklija i zazeleni se do Božića (drugdje se ovaj običaj veže uz dan Sv. Lucije), ide se u ophodnje djece po selu, uz darivanje i blagoslivljanje. U nekim su krajevima manje grupe djece ujutro obilazile selo od kuće do kuće, recitirajući prigodnu pjesmu, koja se ponavlja i za božićnih ophodnji, a ukućani su ih darivali jabukama, sušenim voćem ili sitnim novcem. Upravo zbog toga i ne iznenađuje podatak da za Svetu Barbaru ponegdje u puku postoji naziv Mali Božić (Mikleuš).

Božićno doba u selima kajkavskih krajeva počinje danom svete Barbare jer stari govorahu: “Sveta Barbara – početak Božića“. U Međimurju i drugdje, rano ujutro još za mraka, u kuću dolazi dječak ili više njih čestitati sv. Barbaru. Obično pod prozorom pjeva, zapravo nabraja sva ona dobra koja želi da budu u toj kući. Kad završi obično biva nagrađen jabukama, suhim voćem, bombonima, suhim mesom, a u zadnje vrijeme to biva novcem.

Zbog toga dječaci osobito vole blagdan svete Barbare, i dugo još o njemu pričaju, hvaleći se koliko je tko dobio darova…. Na žalost danas taj običaj sve više nestaje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Spomendan svete Barbare značajan je i u Slavoniji

U nekim krajevima, posebno pod utjecajem njemačke kulture, na taj se dan odreže grana trešnje (višnje, šljive…) i stavi u vodu, kako bi procvjetala do Božića.

Spomendan svete Barbare značajan je i u Slavoniji, pa je tako još uvijek ponegdje običaj u slavonskim selima, a i drugdje, da susjedi porane i jedni drugima odlaze u čestitare, ovako se međusobno blagoslivljajući: “Hvaljen Isus! Čestitam vam Sv. Barbaru! Rodilo vam se, telilo se, ždrijebilo se, prasilo se, janjilo se, macilo se i leglo se! Živi i zdravi bili!” Domaćin bi na to odgovorio: “Živ i zdrav i ti bio!”, a onda bi se počastili domaćom kobasicom.

Prema predaji, Barbara je rođena u 3. stoljeću ili u Heliopolisu u Egiptu, današnjem gradu Ono na području grada Kaira. Otac joj je bio bogat i ugledan poganin, trgovac purpurom, koji je iz silne ljubavi prema kćeri i pretjerane brige da ju netko ne oženi i odvede od obiteljske kuće, odlučio sazidati za kćer raskošnu kulu s dva prozora i postavio čuvare koji su budno pazili da joj se tko ne približi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Otac se razbjesnio jer je prešla na kršćanstvo i predao ju je vlastima

Ona je pak saznala za kršćanstvo i ono ju je zaintrigiralo pa se obratila pismom Origenu, poznatom crkvenom ocu, a ovaj joj je uputio svećenika Valentina, preobučena u liječnika, koji ju je tajno poučavao u vjeri i kasnije krstio. Osnažena iskustvom ljubavi Boga Oca, Sina i Duha Svetoga, naredila je radnicima, dok joj je otac bio odsutan, da probiju u zidu još jedan otvor i naprave treći prozor, a s nakanom da ju oni stalno podsjećaju na otajstvo Presvetoga Trojstva. Također je dala da se na vratima ureže križ.

Kad se otac vratio s puta, pitao ju je zašto je to napravila, a kad mu je rekla kako duša upija svjetlo kroz tri duhovna prozora: Oca, Sina i Duha Svetoga, te da se obratila na kršćanstvo, otac se razbjesnio i predao ju vlastima. Djevojka je bila podvrgnuta velikim mukama, a na očev zahtjev na kraju su mu odobrili da joj on sam odrubi glavu. Kad se vraćao kući počela je velika grmljavina, pa ga je pogodila i ubila munja. Zbog toga se svetu Barbaru smatra zaštitnicom od nevremena i gromova.

U umjetnosti se Barbara prikazuje s mačem i kaležom u ruci te kulom ispod njezinih nogu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.