„Smatram srećom svog života što sam početkom 1943. imao susret s nadbiskupom Stepincem i upoznao osobno velikog sveca i čovjeka“ (Ante Ciliga, umro 1992. prije kanonizacije Stepinca).
Hrvati se zaista s pravom mogu ponositi prvim otporom fašizmu u Europi! To se nije dogodilo u šumi Brezovica tek nakon što je Hitler napao svog saveznika SSSR, pa je po naputku iz Moskve pokrenuta ustanička komunistička ‘ćelija’ u Hrvatskoj, već puno ranije u Istri. Na čelu pobune bio je Hrvat Ante Ciliga, kasniji zatočenik komunističkih logora u Sibiru, domoljub i veliki štovatelj nadbiskupa Alojzija Stepinca.
Na današnji dan 1921. godine ugušena je pobuna hrvatskih seljaka Proštine koja je počela u veljači iste godine. Glavni organizator pobune bio je Ante Ciliga, ljevičarski idealist i hrvatski domoljub.
U Istri je hrvatski narod, još od kraja prvog svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, te pripojenja Istre Italiji bio izložen progonima i nasilnoj talijanizaciji, koja je kulminirala dolaskom Mussolinija na vlast.
Buna u Proštini – prvi otpor fašizmu u Europi!
Gotovo se istodobno u susjednoj Labinštini odvijao pokret rudara poznat kao Labinska republika, a oboje su bili pokušaj otpora ugnjetavanih Hrvata od fašističkih paravojnih i paradržavnih grupacija, koje su nakon talijanske okupacije Istre i Rapallskoga ugovora, uz prešutan pristanak službenih vlasti, terorizirale istarske Hrvate.
Radi zastrašivanja pučanstva fašisitčke su skvadre upadale u hrvatska sela.
Prvi takav pohod u Krnicu i Proštinu poduzele su u noći 2–3. veljače 1921., drugi sredinom ožujka, a treći početkom travnja iste godine.
Zbog toga su Proštinari odlučili pružiti organizirani otpor.
Postrojbe regularne talijanske vojske i policije s 400-tinjak pripadnika, te sa 100-tinjak članova fašističkih skvadra upale su u proštinska sela 5. travnja 1921. i slomile otpor tamošnjih tristotinjak slabo naoružanih Hrvata. Fašisti su spalili cijelo hrvatsko selo Šegotiće u blizini Pule, rodno selo Ante Cilige, te još nekoliko kuća u ostalim hrvatskim selima oko Pule. Od 400 osoba privedenih u puljski istražni zatvor, protiv 12-orice pokrenut je kazneni postupak, ali su odlukom talijanske vlade potpali pod opću političku amnestiju i oslobođeni daljnjega sudskoga progona
Ante Ciliga – zašto je poštovao Stepinca i ukazivao na zablude komunizma?
Glavni organizator pobune bio je Ante Ciliga, ljevičarski idealist i hrvatski domoljub, koji je kasnije kao disident raskrinkao surovost i prijetvornost komunističkog pokreta, poglavito u SSSR-u.
O tome je pisao Glas Koncila pod naslovom ‘“Svjedočanstvo velikog ljevičarskog idealista Ante Cilige“.
Ciliga je tamo napisao i slijedeće riječi: „Smatram srećom svog života što sam početkom 1943. imao susret s Nadbiskupom Stepincem i upoznao osobno velikog sveca i čovjeka“.
Ciliga još piše o svojim danima u logorima Sibira gdje je proveo pet godina, vlastitoj radosti zbog rušenja prve Jugoslavije i uspostave hrvatske države 1941. godine , te prokazivanje i trgovinu ‘crvenih drugova’ s ustaškom vlasti, njegovo uhićenje i boravak u Jasenovcu. Također svjedoči kako je 1943. izašao iz Jasenovca i pisao u Zagrebu varijacije na svoje memoare „Zemlja velike laži“ (komunistički SSSR op.).
Raspadom druge komunističke Jugoslavije, Ciliga se vraća u svoju Hrvatsku, kao vrijedan svjedok komunističkih laži i zločina, te u mnogim zahvalama Stepincu, Ciligino svjedočanstvo kao ateista i ljevičara ima – posebno mjesto.
Svojim djelima ušao je u antologiju 60 hrvatskih emigrantskih pisaca fra Šimuna Šite Ćorića.
Cijelo svjedočanstvo Ante Cilige u Glasu Kocila možete pročitati ovdje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
