‘Korčula prije Krista’ – povijest ljudskog roda u Klovićevim dvorima

Zagrebačka Galerija Klovićevi dvori za jesen priprema izložbu “Korčula prije Krista”, utemeljenu na rezultatima 150 godina arheoloških istraživanja na otoku Korčuli, s lokaliteta koji su izvorišne točke europske civilizacije, a pomoću kojih se može precizno rekonstruirati povijest ljudskog roda od kraja zadnjeg ledenog doba prije 18 tisuća godina do danas.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na jednom mjestu pokazat ćemo cjelokupnu prapovijest Korčule, ali i ljudskog roda jer imamo sve, od paleolitika do neolitika, imamo knjigu debelu više od dvadeset tisuća godina iz koje tijekom zadnjih 150 godina otkrivamo povijest ljudskog roda, rekao je jedan od autora projekta Dinko Radić iz Centra za kulturu Vela Luka u četvrtak na konferenciji za novinare.

Najavio je da će se obuhvatiti cijela Korčula, od Vele Luke do Lumbarde, s naglaskom na vrijednom lokalitetu Vela spilja, prapovijesnom nasilju, gradini s akropolom Kopila i spilji Žukovica koja koja još nije istražena. Na Korčuli je još dvadesetak gradina i nekoliko stotina gomila, među nalazima su hrpe grčkog posuđa, nakit, novac, srebro, bjelokost, najljepše protokorintske vaze, a posebno su zanimljivi na Jadranu jedinstveni ljudski ostaci iz mezolitičkog razdoblja i kamenog doba, rekao je.

Izložba će prikazati protok vremena kroz velike promjene jadranskog reljefa, biljnog i životinjskog svijeta, zgusnute u skokove napretka tehnologije i civilizacije. Galerijske dvorane bit će povezane kao vremenske kapsule od paleolitika do modernog doba, u kojima će se svako razdoblje predstaviti uz pomoć 3D ekrana, animacije, rekonstrukcija i maketa pojedinih cjelina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dogovorene suradnje

Osim Klovićevih dvora i Centra za kulturu Vela Luka na projektu surađuju Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara HAZU-a, Institut za antropologiju i Sveučilište u Cambridgeu.

Profesor s Cambridgea Preston Miracle ocijenio je da je to iznimno zanimljiva i važna priča o otpornosti ljudskog roda, osobito aktualna danas kada se suočavamo s vlastitim problemima zbog klimatskih promjena i odnosa među ljudima, u čemu nam može pomoći arheologija. Istaknuo je kako nam pretpovijest Korčule nudi mogućnost da razumijemo otpornost ljudskog roda u prošlosti, kako su reagirali na dramatične klimatske promjene, nove tehnologije, nove ideje, novopridošlo stanovništvo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Antropološki arheolog Stašo Forenbaher s Instituta za antropologiju ocijenio je da je Vela spilja lokalitet “vrlo ozbiljnog kalibra”, jedan od sedam sličnih na Sredozemlju. Mi se bavimo stvarima koje su nestale, dugotrajan i repetitivan posao obrade neuglednog materijala jedini je način da se oživi dinamika davno iščezlog svijeta i dobiju saznanja o ljudskoj djelatnosti.

Jadranka Mauch Lenardić sa Zavoda za paleontologiju i geologiju kvartara HAZU-a, rekla je da taj multidisciplinarni projekt zahvaća istraživanja i stručnjake različitih specijalnosti i subspecijalnosti, pohvalivši dosadašnju dugogodišnju suradnju na istraživanjima koja će se, istaknula je, sve više intenzivirati.

Projekt kao potencijalna turistička atrakcija

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Po riječima župana Dubrovačko-neretvanske županije Nikole Dobroslavića, taj projekt nije samo doprinos znanosti već i potencijalna turistička atrakcija. Najavio je da će županija akciju poduprijeti i financijski, a nada se da će se pronaći način da se za znanstvenike, javnost i turiste trajno organizira kao postav na nekom lokalitetu.

Izložbu će pratiti katalog na hrvatskom i engleskom jeziku, edukativno kreativne radionice i znanstveni simpozij.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.