Na današnji dan 5. veljače 1922. umro je u Zagrebu veliki hrvatski izumitelj Eduard Slavoljub Penkala. Rođen na području današnje Slovačke, od oca poljskog Židova i majke Nizozemke, rođene Hannel. Iz ljubavi prema hrvatskom narodu i gradu Zagrebu gdje je živio dao je kroatizirati svoje ime u Slavoljub. To je učinio u vrijeme opće mađarizacije Zagreba i Hrvatske za bana Khuena Hedervarya, što je hrvatska javnost protumačila kao izrazito hrabar i domoljuban čin, prigrlivši tako genijalnog izumitelja kao pravog zagrebačkog i hrvatskog sina.
Penkalin život
Nakon završene osnovne i srednje škole, odlazi na studij medicine u Beč, no ubrzo uviđa svoje područje zanimanja pa se prebacuje na Visoku tehničku školu u Dresdenu. Tu je doktorirao iz područja organske kemije.
Nakon ženidbe dolazi u Zagreb gdje se trajno nastanjuje na Trgu cara Franje Josipa (današnji „Tomislavac“). Tu otvara svoju prvu radionicu gdje će proizvoditi brojne izume. Kasnije je radionicu preselio u Prašku ulicu, a u Branimirovoj ulici 1911. otvorio novu tvornicu pod imenom „Penkala-Moster“.
Penkalini izumi
Njegov opus obuhvaća gotovo 80 izuma s područja matematike, kemije, fizike, zrakoplovstva i dr. Prvi patentirani izum 1903. bio je tremofor, preteča današnje termos boce, koji se poslije koristio širom svijeta, da bi tri godine kasnije patentirao mehaničku olovku po kojoj je postao slavan, a koja je dobila ime po njemu – penkala. Mnogi u Hrvatskoj ne znaju da je taj epohalni izum djelo Zagrepčanina i smatraju da taj naziv dolazi od engleske riječi pen, tj. pero.
Trebale bi stranice teksta da navedu i opišu izume ovog genijalnog inovatora, ali i ovaj popis dolje će dati pravu sliku o čovjeku koji je svoju mjesto pod suncem pronašao u glavnom gradu Hrvatske koju je silno volio kao svoju pravu domovinu.
Neki od revolucionarnih izuma ing. Slavoljuba Penkale su:
• mehanička olovka
• nalivpero s krutom tintom
• držač nalivpera i olovke, tzv. ´knipsa´
• termofor i termos boca
• rotacijska četkica za pranje zubi
• ebonit (masa od koje su se pravile gramofonske ploče)
• deterdžent za pranje rublja
• sredstvo za uništavanje insekata
• sustavi za mjerenje protoka tekućina
• preparat ksilolita protiv parazita u željezničkim pragovima
• kočnice za vagone
• sastav tračnica
• manometar
• dinamometar
• specijalni mikrofoni
• prislušni uređaji.
Već ovaj popis govori o genijalnosti njegova djela koje se kretalo u širokim područjima matematike, tehnike, fizike, kemije, medicine i dr.
Smrt u Zagrebu
U svojim naporima da razvije industriju na području Zagreba i čitave Hrvatske nenadano umire 5. veljače 1922. u 51. godini, nakon službenog putovanja s kojeg se vratio s upalom pluća.
Samo prerana smrt, u naponu intelektualnog stvaranja, spriječila ga je u kreiranju novih izuma.
Sprovod tog rodoljuba i plemenitog čovjeka bio je do tada neviđen. Nepregledne mase Zagrepčana u dugoj povorci pratile su preminulog Penkalu. Cijeli Zagreb išao je u dubokoj žalosti iza čovjeka koji je Zagrebu i Hrvatskoj dao tako mnogo.
U posmrtnom je govoru prof. dr. Izidor Kršnjavi rekao: „Tvorac penkale ostavio je svoje ime za vječnost!“
Tekst se nastavlja ispod oglasa
