Održan 14. skup u sklopu manifestacije Dani dr. Franje Račkoga

Znanstveno-stručni skup u sklopu manifestacije Dani dr. Franje Račkoga, posvećen životu i djelovanju tog hrvatskog političara i povjesničara održan je 14. put u petak u njegovu rodnom mjestu Fužinama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nakon uvodnih govora akademika Petra Strčića u ime predsjednika HAZU, predsjednice Udruge “Dr. Franjo Rački” Stanke Lončarić i zamjenika primorsko-goranskog župana Petra Mamule, Marinko Vuković s Hrvatskih studija u Zagrebu iznio je rezultate istraživanja o spomenu Andrije Torkvata Brlića, hrvatskog političara sprskog porijekla, u ostavštini Franje Račkoga.

Ivica Zvonar iz Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zagrebu govorio je o pismima Račkoga knjižničaru i ranvatelju Sveučilišne knjižnice u Zagrebu koja se čuvaju u Arhivu HAZU, a ravnateljica Zavoda za povijesne i društvene znanosti u Rijeci HAZU Sanja Holjevac govorila je o govorima Račkoga kao Akademijina predsjednika.

U drugom dijelu skupa u nizu izlaganja predstavljeni su životopisi znamenitih stanovnika Gorskoga kotara poput astronoma Miroslava Mancea, akademika Dušana Klepca, filmskog redatelja Kreše Golika, jezikoslovca i povjesničara Rudolfa Strohala. Dio je to projekta izdavanja biografskog leksikona nazvanog “Znameniti Gorani”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dane dr. Franje Račkoga organizira Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci i Udruga „Dr. Franjo Rački“ iz Fužina te tamošnja Osnovna škola Ivanke Trohar.

Hrvatski političar i povjesničar Franjo Rački rodio se u Fužinama 25. studenoga 1828. Sudjelovao je u utemeljenju tadašnje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti zajedno s Josipom Jurjem Strossmayerom te je bio njezin prvi predsjednik. Školovao se u Fužinama, Rijeci, Varaždinu i Senju. Završio je teologiju i zaređen je 1852. godine, a doktor znanosti postao je u Beču tri godine poslije.

Djelovao je u Hrvatskom zavodu sv. Jeronima u Rimu, u Đakovu i Zagrebu. Sa Strossmayerom je osnovao Narodnu stranku i tri puta je bio biran u Hrvatski sabor. Među njegovim znanstvenim radovima ističe se “Bogumili i Patareni” u kojem iznosi hipoteze o nastanku Crkve bosanske. Umro je u Zagrebu 1894. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.