Knjiga gospićko-senjskoga biskupa u miru mons. Mile Bogovića “Srpsko pravoslavlje i svetosavlje u Hrvatskoj u prošlosti i sadašnjosti” predstavljena je u petak navečer u Društvu hrvatskih književnika (DHK) u Zagrebu.
Knjigu su predstavili publicist Milan Bešlić, predsjednik DHK Đuro Vidmarović, urednik knjige Božidar Petrač, priređivač Ante Bežen, recenzent Jure Krišto te autor Mile Bogović.
Po riječima Božidara Petrača, knjiga biskupa Bogovića ne odgovara na sva pitanja odnosa katolika i pravoslavaca te Hrvata i Srba, ali daje jasan uvid u te odnose.
Petrač smatra kako knjiga otvara nove poglede i postavlja nove temelje za uspostavu međusobnog dijaloga.
Knjiga svjedoči, ocijenio je Jure Krišto, da se autor uza sve dužnosti bavio i srpskim pravoslavljem i svetosavljem, a katkad i ono njime. Svjedočanstvo je to, istaknuo je, o pokušaju dijaloga s tim izdankom pravoslavne ekumene. Ocijenio je kako se radi o vrijednom doprinosu dijalogu i u vrijeme rata.
Unatoč suprotnome mišljenju, rekao je Krišto, knjiga svjedoči da je dijalog moguć i potreban.
Knjigu “Srpsko pravoslavlje i svetosavlje u Hrvatskoj”, koja ima tri poglavlja i 20 priloga, objavila je zagrebačka Alfa.
Biskup Mile Bogović rodio se 1939. u Cerovcu u blizini Slunja. Doktorirao je 1971. obranivši tezu Katolička crkva i pravoslavlje u Dalmaciji za mletačke vladavine. Bio je profesor crkvene povijesti na Visokoj bogoslovskoj školi u Rijeci. Akademske godine 1973./1974. opet je boravio u Rimu i radio u Vatikanskom arhivu i Biblioteci na istraživanju izvora za povijest Crkve u Hrvata. Godine 1997. imenovan je papinskim kapelanom s naslovom monsinjora. Uredio je Riznicu senjske katedrale kao stalnu izložbu. Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je u lipnju 1999. naslovnim biskupom Tamate i pomoćnim riječko-senjskim biskupom sa sjedištem u Gospiću te mu dodijelio titulu naslovnoga biskupa Tamate. Godine 2000. postao je prvi gospićko-senjski biskup.
Stalno je surađivao u raznim izdanjima Leksikografskoga zavoda. Uređivao je u Kršćanskoj sadašnjosti Priručnu enciklopediju vjere. Bio je glavni urednik Riječkoga teološkog časopisa. Obnašao je mnoge dužnosti – bio je član Vijeća Hrvatskoga državnog sabora za žrtve rata, Vijeća za ekumenizam i Vijeća za kulturu HBK, potpredsjednik Hrvatskoga povijesnog instituta u Rimu i upravitelj arhiva, biblioteke i riznice u sklopu Sakralne baštine u Senju. Voditelj je znanstvenog projekta “Izvori za povijest Kraljevine Hrvatske u Vatikanskim arhivima od 16. do 20. stoljeća”.
Potaknuo je i osobito se posvetio izgradnji Crkve hrvatskih mučenika na Udbini kao spomena na poginule na Krbavskome polju 1493. te na sve one koji su život dali za Domovinu.
