Glavna skupština Matice hrvatske (MH), sazvana za 6. srpnja 2019. u Zagrebu, morat će dati odgovore na mnoga prijeporna pitanja otvorena nakon Glavne izborne skupštine održane prije nešto više od godinu dana u Rijeci. Jedno od njih drastično je ublažavanje stegovne mjere glavnom tajniku Zorislavu Lukiću koje je izazvalo podjele u Glavnom odboru i među članstvom. Njega je Časni sud MH dana 27. veljače 2019., zbog niza neregularnosti, od kojih neka imaju, kako se tvrdi, elemente kaznenoga djela, jednoglasno isključio iz članstva, ali je Glavni odbor na sjednici, 13. svibnja 2019., tu odluku promijenio u opomenu i praktično ga oslobodio svake odgovornosti.
Obrazloženje te odluke trebalo je čekati više od mjesec dana. Podastrto je tek na sjednici Glavnoga odbora 14. lipnja 2019. Nakon toga uslijedila je poslanica ograncima predsjednika MH prof. emeritusa Stipe Botice, koji je propuste na Glavnoj izbornoj skupštini okvalificirao “sitnim propustima koji ni na koji način nisu doveli u pitanje legalitet Glavne skupštine”. Na to su reagirali neki ogranci i članovi MH, tražeći provedbu odluke Časnoga suda ili podnoseći nove prijave protiv glavnoga tajnika.
Pitanje stegovne mjere glavnome tajniku na svoj način usložnjava činjenica da su predsjednik i glavni tajnik MH opstruirali rad Časnoga suda, što je skandalozno i nevjerojatno. Predsjednik MH Stipe Botica zabranio je posredstvom tajnice u jednom trenutku dostavu dokumenta tom važnom upravnom tijelu, da bi ga kasnije optuživao za odugovlačenje postupka, iako je zapravo opstrukciju provodio sam predsjednik, zatim glavni tajnik i predsjednik Nadzornoga odbora.
Glavni odbor odbio prihvatiti financijsko izvješće; na skladištu više od tridesetak kilometara knjiga
Pitanja kojim će se najvjerojatnije baviti Glavna skupština jest i financijsko izvješće MH za 2018. godinu, koje Glavni odbor na sjednici 14. lipnja 2019. nije prihvatio. Prijepor je potaknula spoznaja da je financijsko izvješće predano Poreznoj upravi, Ministarstvu kulture, Državnom uredu za reviziju i Fini, a da o njemu nije provedena nezavisna revizija te se očitovao Glavni odbor. Posljednje revizorsko izvješće u MH obavljeno je 2017. godine. Do kraja lipnja trebalo je biti predano i šestomjesečno financijsko izvješće. Budući da je ovaj tekst pisan ranije, nismo mogli znati je li to izvješće pravodobno predano nadležnim službama. Nakon Glavne izborne skupštine u Rijeci, pokušalo se promijeniti raniji način rada po kojemu je Glavni odbor bio prirepak predsjedniku, glavnom tajniku i Predsjedništvu MH. Da se u tome baš i nije uspjelo, najbolje govori situacija u svezi s financijskim izvješćem za 2018. Upućeni u financijsko poslovanje MH upozoravaju na loš način knjiženja i vođenja poslovnih knjiga. Ne plaća se faktura po faktura, nego se uvijek plaća samo dio duga, a gubitak koji se stalno vuče namiruje se iz tekućeg prihoda. Inače MH iz državnoga proračuna uprihodi godišnje oko pet milijuna kuna, a približno toliko ostvari iz vlastitih prihoda – iznajmljivanjem prostora i prodajom knjiga. No unatoč tomu, u skladištu na Žitnjaku, kako je jednom prilikom rekao predsjednik MH, ima oko 180 000 knjiga. Preračunato u metre, to je nekih tridesetak kilometara knjiga. Tih zaliha MH može se riješiti tek darovanjem, ali i tada treba platiti PDV.
Jer, takva količina knjiga teško se može prodati u jedinoj Matičinoj knjižari, koja se nalazi u prizemlju Palače MH. Nekad su Matičina izdanja imali u prodajnoj mreži drugi nakladnici. Sada toga nema, jednako kao što se u Matičinoj knjižari ne mogu naći zanimljiva izdanja drugih izdavača. Golema količina uskladištenih knjiga, kako neki upozoravaju, rezultat je ne samo loše uređivačke nego i poslovne politike.
Ima onih koji misle da je izdavačka djelatnost previše razgranata, objavljuje se koješta, malo je MH orijentirana na hrvatske autore, knjige u izdanju MH dosta su skupe za džep građana koji su bili okrenuti Matičinu izdavaštvu. Nekad su knjige MH prodavali, ali i promovirali akviziteri. U Zagrebu je poslovao i Matičin antikvarijat. Toga svega više nema. Neki se autori forsiraju iako njihove knjige nemaju prodaju. Ispada da je sve usmjereno na to da autor ili priređivač može u biografiju upisati da je objavio stanoviti naslov, više radi svoga znanstvenog statusa ili napredovanja, negoli što od toga Matica ima bilo kakve koristi. O najavljivanom velikom projektu MH – Enciklopediji, nitko konkretno ne želi razgovarati. To je velika nepoznanica, posebno pitanje: kad bi taj projekt trebao biti doveden do kraja?
Botica imenovao savjetničko vijeće od bivših predsjednika MH bez odluke Glavnoga odbora
Od stotinjak ogranaka Matice hrvatske, tek njih desetak ima respektabilne aktivnosti. Nekim ograncima trebala bi pomoć da se pomaknu, jer ono što dobivaju od lokalne zajednice nije dovoljno za neki ozbiljniji rad. Članovi Glavnoga odbora s kojima smo razgovarali smatraju da bi se u onih 10 milijuna kuna, koliko MH ostvari godišnje prihoda, moglo naći novca za poticanje rada takvih ogranaka. No sluha za to nema, ali je zato predsjednik MH prof. emeritus Stipe Botica osnovao savjetničko vijeće, bez odluke Glavnoga odbora, sastavljeno od triju bivših predsjednika MH, koji za to primaju naknadu po 750 kuna. To savjetničko vijeće tumači se kao logistička potpora za “lansiranje” aktualnoga predsjednika među redovite članove HAZU-a.
Situaciju u MH Botica sve više osjeća kao kamen oko vrata. Nekim se kolegama požalio da se nikad ne bi prihvatio mjesta predsjednika MH da je znao u što će se uvaliti. Čudna je uloga u svemu Nadzornoga odbora, zaduženoga za kontrolu zakonitosti. U godinu dana imao je tek dvije sjednice – konstituirajuću i drugu na kojoj je razmatrana stegovna mjera Časnog suda, što nije njegova nadležnost. Na toj sjednici Nadzornoga odbora, međutim, prihvaćeno je financijsko izvješće MH za 2018. godinu, što nakon Glavnoga odbora koji je odbio prihvatiti to izvješće, zvuči pomalo nevjerojatno, posebno s obzirom na to da u tom tijelu sjede članovi koji su dobri poznavatelji financija. Glavni odbor MH sve više je podijeljeno tijelo. Ondje se razgovara u kategorijama – “naši” i “njihovi”. Tko poznaje rad MH, zna da takvih podjele nikad nije bilo. Možda će ta podjela na kraju rezultirati imperativnim zahtjevom – “ili mi ili oni”. Po toj shemi skupljaju se, kako se čuje, delegati za Glavnu skupštinu, 6. srpnja. Predsjednik MH proteklih dana okupio je voditelje odjela MH, kojih ima 22, kako bi ih mobilizirao za Glavnu skupštinu. Računa se da ta glasačka mašinerija bespogovorno stoji iza predsjednika i glavnoga tajnika, a to što se neki od tih odjela posljednju godinu nisu uopće sastali, nikoga nije briga. No predsjednik MH razmišlja o formiranju novih – za nacionalne manjine, na što se mnogi članovi MH jednostavno čude.
Što je predsjednik Matice hrvatske prof. dr. Stipe Botica odgovorio članici MH?
U finalu priprema za Glavnu skupštinu MH dogodila se jedna neobična situacija. Jedna dugogodišnja članica MH, 11. lipnja 2019. predložila je Predsjedništvu MH da pred Časnim sudom pokrene stegovni postupak protiv člana MH Zorislava Lukića, zbog teške povrede članske obveze – narušavanja ugleda i interesa Matice hrvatske, opisane u Pravilima. Posredovanjem medija, kako navodi u prijavi, članovi MH i svekolika hrvatska javnost upoznati su s činjenicom da je Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu, 31. prosinca 2018., podiglo optužnicu protiv okrivljenoga Zorislava Lukića zbog financijskih malverzacija. Predsjednik MH prof. dr. Stipe Botica u odgovoru na tu prijavu, 19. lipnja, naveo je: “Prema informacijama kojima Predsjedništvo Matice hrvatske raspolaže i temeljem dopisa glavnoga tajnika Zorislava Lukića, na dan 14. lipnja 2019. protiv Zorislava Lukića NE POSTOJI optužnica Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu”.
Ovdje se treba upitati: je li se predsjednik MH bavi sofizmima ili je možda zaboravio zbog čega je bio pozvan na sud istoga onog dana kad je na zagrebačkom Filozofskom fakultetu preuzeo odluku o statusu professora emeritusa? Postoji li ili ne postoji optužnica protiv glavnoga tajnika, pitanje je za sud ili državno odvjetništvo, a ne za predsjednika Matice hrvatske. Uostalom, nekad optužnica može biti vraćena na doradu, ali ne znači da ne postoji.
Što reći na kraju? Afere zbog kojih je Matica hrvatska u posljednje vrijeme u središtu pozornosti javnosti mogu se razriješiti jedino sazivanjem izvanredne Glavne izborne skupštine na kojoj će se izabrati rukovodstvo s legalitetom i legitimitetom, jer ono izabrano na posljednjoj izbornoj skupštini u Rijeci, kako se može iščitati iz odluke Časnoga suda o isključenju glavnoga tajnika iz članstva MH, to nikako nije. Osim toga izvanredna izborna skupština jedini je način da se podvuče crta i riješe unutarnji prijepori koji posljednje vrijeme opterećuju rad MH i dovode u nesiguran položaj 32 zaposlenika.
