Sveta Elizabeta Portugalska – ponizna vladarica koja je posebnu brigu vodila oko gubavaca

gubavaca
Foto: "A Rainha Santa em Alvalade", por Roque Gameiro (Quadros da História de Portugal, 1917)., commons.wikimedia.org

Posebnu brigu kraljica je vodila oko gubavaca. Gubavce bi dovodila u svoju kuću, kupala ih i zavijala im rane, davala im čistu odjeću i jelo. Bila je jedna od mnogih poniznih vladara, kraljeva i kraljica srednjeg vijeka, kakvih se danas ne može naći među europskim vođama i oholim političarima današnjice – ljudima bez vjere u Boga koji je bio smisao i smjerokaz života velike kraljice Portugala.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mirotvorka

Danas slavimo svetu Elizabetu (Elisabet, Isabel) Aragonsku ili Portugalsku, aragonsku princezu i portugalsku kraljicu. Rodila se 1271. u palači Aljafería, u Zaragozi (Aragonija), kao kći aragonskog kralja Petra III. U dvanaestoj godini udali su je iz političkih razloga za portugalskog kralja Dionizija (Dinisa). On je imao mnoge izvanbračne veze, no Elizabeta je sve podnosila nadljudskom dobrotom i evanđeoskom strpljivošću, pa je čak s ljubavlju prihvatila njegovu nezakonitu djecu.

Kao mirotvorka posredovala je u sukobu svojeg supruga i sina Afonsa te 1323. spriječila krvoproliće. Kralj ju je prognao, ali kasnije se pokajao i primio ju natrag s najvećim počastima. Kad se kralj razbolio, toliko se brinula za njega da se obratio i umro 1325. kao pravi vjernik. Glasovita dobrotvorka, kao udovica postala je franjevačkom trećoredicom, prodala sva imanja i nakit, razdijelila novac siromasima i stupila u samostan klarisa u Coimbri.

Mirotvorka, pošla je opet na put da spriječi sukob između svoga sina, portugalskog kralja Afonsa IV. i njegovog zeta, kastiljskog kralja Alfonsa XI. Iscrpljena od puta preminula je od groznice u gradu Estremozu (Alentejo) na današnji dan, 4. srpnja 1336. Tijelo su joj prenijeli u Coimbru, a njezin grob postao je mjestom čudesa i hodočašća. Svetom ju je proglasio 1625. papa Urban VIII.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Posebnu brigu vodila je oko gubavaca. Gubavce bi dovodila u svoju kuću, kupala ih i zavijala im rane, davala im čistu odjeću i jelo. Bila je jedna od poniznih vladara, kraljeva i kraljica srednjeg vijeka, kakvih je teško naći među oholim i bahatim političarima današnjice.

Svoj je život pretvorila u ružičnjak svetosti

Ta svetica uči nas kako moramo biti mirotvorci, te ondje gdje među ljudima postoji jaz, graditi mostove. Na ljudsku gledajući, njezin je život bio veliki “torzo”, nešto promašeno. Ali ta žena velike vjere, svetosti i najveće ljubavi znala je to pretvoriti u pravu epopeju herojske kreposti i djelotvorne ljubavi prema Bogu i bližnjemu. I jer je bila sposobna mnogo ljubiti, svoj je život pretvorila u ružičnjak svetosti.

Razumijemo posve one brojne hodočasnike što su stoljećima dolazili na njezin grob. Nisu oni na njemu tražili samo čudesna uslišenja, već su htjeli odati poštovanje jednoj velikoj ženi, koja je znala biti velika u teškom životu, u okolini koja joj je zadala mnoge boli, piše Josip Antolović, SJ.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ime je hebrejskog porijekla i znači: Bog je moja prisega.

Molitva za sretan brak

Oče, najljepše što možemo reći o tebi jest: ti si ljubav. Sva ljubav na ovom svijetu samo je odsjaj tvoje lju­bavi. Može se ostvariti potpuna sreća u tome da se drugoga usrećuje i dubok osjećaj da primamo sreću od drugoga. Zahvaljujemo ti što cijelim svojim bićem možemo jedni drugima pokloniti ljubav kada pripa­damo jedni drugima u braku. Očuvaj nas od sebeljublja. Podaj nam da svoju ljubav uvijek mjerimo po tvojoj ljubavi. Amen. Oče naš…

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.