“Slučaj osmero Hrvata Zambijci su dočekali u šoku. Pitali su se kako su Europljani, konkretno Hrvati, uspjeli posvojiti kongoansku djecu. Javnost želi znati kako su Hrvati posjedovali maloljetnike. Drugi su se pitali zašto afrička djeca već imaju hrvatske putovnice, imena i prezimena“, ističe Valentin Mukoku, novinar Radija Icengelo, o slučaju osmero hrvatskih državljana, koje su vlasti u Zambiji u prosincu prošle godine uhitile zbog pokušaja posvojenja četvero djece iz susjedne Demokratske Republike Kongo.
> Prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander o aferi Zambija: A kako su djeca?
> Dijete ‘afrikanista’ iz Otvorenog zbog nasilja u obitelji boravilo u domu: Tko će na HRT-u snositi odgovornost za njegov poziv?
> U Otvorenom tzv. ‘afrikanist’ pravdao trgovinu djecom, priznao da je pomagao u kaznenom djelu, pravobraniteljica odšutjela
Mukoku od početka prati slučaj naših državljana jer živi i radi u gradu Kitwe, drugom po veličini u Zambiji, udaljenom svega 64 kilometra od Ndole, gdje su četiri para zatočena i trebali su u trenutku našeg razgovora biti pušteni na slobodu i da im bude omogućena obrana sa slobode, javlja Slobodna Dalmacija.
SD: Koliko su česti ovakvi slučajevi s posvajanjem djece iz DR Kongo u Zambiji?
– Ovakvi slučajevi su rijetki. U svojih 15 godina novinarskog rada susreo sam se s tek dva slična. U travnju 2019. policija Zambije uhitila je državljanina Konga na granici Zambije s Namibijom. Uhićeni je zatečen s devet osoba za koje se sumnjalo da su prokrijumčareni iz DR Kongo. Policija je tada pojasnila da su sve navodne žrtve pronađene s graničnim propusnicama koje su im omogućile ulazak iz DRC-a u zambijski pogranični grad Chililabombwe.
>Aktivist za dječja prava iz Konga: Ne možeš s djetetom u Zambiju. Službenici koji to dopuštaju dio su mafije
>Dr. Markić: Tomašević laže o svojim vezama s transseksualnim vijećnikom Noom Kraljević, a Grlić Radman pomaže Možemo
SD: Koliko je odjeknuo slučaj hrvatskih državljana u zambijskoj javnosti i razlikuje li se i po čemu od ostalih?
– Slučaj osmero Hrvata Zambijci su dočekali u šoku. Pitali su se kako su Europljani, konkretno Hrvati, uspjeli posvojiti kongoansku djecu. Javnost želi znati kako su Hrvati posjedovali maloljetnike. Drugi su se pitali zašto afrička djeca već imaju hrvatske putovnice, imena i prezimena.
SD: Javnost u Hrvatskoj relativno je kasno doznala za uhićenja svojih državljana, čak je prošlo nekoliko dana i tjedana od objave prve vijesti. Kako ste vi došli do informacije i kako je prošla objava?
– Za ovaj sam slučaj doznao sam 8. prosinca prošle godine. Tada je naša policija objavila izjavu za medije o privođenju osmero Hrvata zbog sumnje da su trgovali djecom. Prvu vijest u mediju za koji radim objavio sam upravo na temelju te policijske izjave.
> Prof. Hrabar: ‘Hrvatski sud trebao je odbiti zahtjev za priznanje strane (kongoanske) presude o posvojenju’
>Udruga Noah Kraljevića sudjelovala u izradi Pravilnika za utvrđivanje uvjeta za promjenu spola
> Vučemilović: Da nije bilo institucija strane države, Hrvatska ne bi reagirala na krijumčarenje djece iz Zambije
SD: Što je zambijskim vlastima najkontroverznije u slučaju uhićenih Hrvata?
– Glavno pitanje je zakonitost sumnjivog posvojenja. Je li osmero Hrvata zakonito posvojilo četvero djece iz Konga? Osim toga, jesu li poštivani kongoanski zakoni o posvajanju?
SD: Što je, po vašim informacijama, bilo presudno za njihovo uhićenje?
– Zambijski imigracijski odjel doveo je u pitanje vjerodostojnost dokumenata za posvojenje koje su izdali Hrvati, odnosno vlasti u vašoj zemlji. Imigracijski odjel u zambijskoj zračnoj luci u Ndoli pojasnio je da dokumenti izgledaju lažno.
> Ekskluzivno doznajemo: Trans-vijećnik Možemo iz afere Zambija sklopio vjerski brak u Evangeličkoj crkvi
>Donosimo sve o udruzi koja je nositelj transrodne agende u Hrvatskoj, a iza koje stoji Noah Kraljević iz afere Zambija
SD: Je li to za zambijske vlasti, ali i širu javnost, klasičan oblik trgovine djecom?
– Ovaj slučaj nije čest, pogotovo što se radi o djeci, pa se ne bih upuštao u kvalifikacije.
SD: Hrvati su još početkom tjedna trebali biti pušteni iz pritvora i da im bude omogućena obrana sa slobode. Kada možemo očekivati početak suđenja i je li prerano prognozirati ishod s obzirom na to kako su slični slučajevi ranije završavali?
– Smatra se da je suđenje u ovom slučaju formalno započelo onog trenutka kada su tri svjedoka (dvije djelatnice hotela i imigracijska službenica, op. Z.Š.) svjedočila na sudu za prekršaje u Ndolu. Bilo je to 12. siječnja ove godine, da bi predmet potom bio odgođen do 23. siječnja, kada se očekuje nastavak suđenja.
> Šola o aferi Zambija: Tko je pitao Afrikance što misle ovome? Ekstremno lijeva bratija ponaša se čisto rasistički
>Prof. Hlača: Zakon DR Kongo homoseksualcima i transseksualcima zabranjuje posvajanje
> Starešina: Srećom, postoji Zambija. Da rasvijetli trulež hrvatskih institucija
SD: Zna li se što je s posvojenom djecom?
Djecu su pod nadzorom socijalne skrbi u jednoj ustanovi u gradu Ndola.
SD: Što se ranije dogodilo s djecom iz Konga koja su se na ovaj način pokušala posvojiti? Je li iti jedno dijete vraćeno u Kongo ili su još u Zambiji?
– Nisam pratio takav sličan slučaj pa ne znam što se događalo s djecom.
> Afera Zambija razotkrila brojne probleme: Kako zaobići sustav i ‘posvojiti’ dijete zahvaljujući ‘rupama u zakonu’?
> Žrtve ‘transrodne’ ideologije: Dokumentarac o djevojkama koje su nasjele na priču da će riješiti sve probleme ako postanu muškarci
> Ne, Upravni sud nije dozvolio posvajanje homoseksualcima: To je lažna vijest
SD: Koja je kazna koja prijeti Hrvatima i ima li šanse da uz pomoć politike i diplomacije na kraju ipak budu oslobođeni?
– Slučaj je već na sudu pa će tamo, vjerujem, biti i okončan. Sudovi bi trebali biti neovisni tako da sada politika ili diplomacija ne mogu utjecati na slučaj. Moguća kazna je zatvorska kazna najmanje tri godine. Ako slučaj, međutim, završi na Visokom sudu, moguća kazna može biti čak i do 30 godina ili doživotni zatvor.
Zakon je tu posve jasan i kaže da “osoba koja vrbuje, prevozi, prenosi, drži, prima ili pribavlja dijete, unutar ili preko teritorijalnih granica Zambije, u svrhu iskorištavanja, čini kazneno djelo i podložna je, prema osudi, kazniti se zatvorom u trajanju najmanje trideset godina i može biti kažnjena kaznom zatvora ili doživotnom kaznom”. Po istom zakonu, vrbovanje, prijevoz, premještanje, skrivanje ili primanje djeteta u svrhu izrabljivanja, bez dokaza sile, prijevare ili prisile, dovoljno je za utvrđivanje kaznenog djela trgovanja djetetom.
Suđenje osmorki iz Hrvatske
Podsjetimo, četiri uhićena para u Zambiji zbog sumnje na trgovinu djecom tijekom pokušaja posvajanja djece iz Konga, čekaju suđenje gdje će pokušati dokazati svoju nevinost. Osim njih u zatvoru je završio i afrički odvjetnik dok je voditelj sirotišta navodno u bijegu od policije.
> Meloni 2019. Macronovoj Francuskoj: Prestanite iskorištavati Afriku i time poticati migracije!
>BBC o suđenju Hrvatima u Zambiji: Prenijeli što je svjedočila recepcionarka pansiona
> Ivana Kekin nakon gotovo tri tjedna progovorila o aferi Zambija i to za Index
Odluku o posvojenju djece iz Konga za tri od četiri para donio je Sud u Zlataru (Krapinsko-zagorska županija). Prema dostupnim informacijama, nitko od ta tri para nema prebivalište na tom području, a za četvrti, je odluku donio Sud u Varaždinu pod čiju nadležnost oni i pripadaju, kako se može zaključiti.
Uhićena su sljedeća četiri para: Damir Magić, elektrotehničar i Nadica Magić, profesorica kemije, Zoran Subošić, gitarist Hladnog piva i Azra Imamović Subošić, službenica Ustavnog suda RH, veterinar Ladislav Peršić i njegova supruga Aleksandra Peršić, vlasnica obrta za njegu kućnih ljubimaca te Noah Kraljević, nekad Dalija Pintarić, rođen kao žena, za kojeg se navodi da je “promijenio spol”, inače sada trans vijećnik stranke Možemo u Zagrebu, koju određeni mediji danas predstavljaju kao “aktivista za ljudska prava” i Ivona Kraljević, koja radi u Hrvatskom narodnom kazalištu.
Dok će četiri para dokazivati svoju nevinost u Africi, i u Hrvatskoj je sve više pitanja oko toga kako su parovi ishodili hrvatske dokumente za djecu (dokumentacija na temelju kojih su ih dobili je, sumnjaju zambijski istražitelji, lažirana) koju su pokušala posvojiti te kakva je uloga hrvatskih institucija u možebitnim propustima tijekom provjere dokumenata ili još gore manipulacijama.
U DR Kongo na snazi je i suspenzija koja se tiče međudržavnih posvojenja, a u Hrvatskoj se već godinama posvajaju djeca upravo iz te države.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
