Beck: Obećavam vam, neću biti ‘konstruktivno odsutan’. Nemojte ni vi

muzej
Foto: Narod.hr

U svaku novu godinu uđemo s nekim novim riječima, pa smo tako u 2023. ušli s dronom, umjetnom inteligencijom ili superćelijom – riječima koje smo znali i prije, ali su nam se ukazale u novoj razornosti: mogu nam pasti na glavu, uzeti nam posao ili nas olujom otpuhati i potopiti. Prošlu je godinu označila „eutanazija“ o kojoj smo svaki dan slušali u vezi sa slavonskim prascima, oboljelima od svinjske kuge. Eutanazija na grčkom doslovno znači „lijepa smrt“, a naša je enciklopedija definira kao namjerno skraćivanje ljudskoga života kako bi se neizlječivom bolesniku bezbolno skratile patnje. Eutanaziju poznaju i veterinari, pa se kod njih tako naziva usmrćivanje životinje, uz minimalnu bol, ako pati od neizlječive bolesti, ako joj se ne može osigurati život bez patnje ili treba zaštititi zdravlje ljudi i drugih životinja, piše Boris Beck za Večernji list.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Svinjska kuga ispunjava sve uvjete za veterinarsku eutanaziju – em je bolna i smrtonosna, em je opasna za ljude. No može nam promaknuti fina razlika: eutanazija svinja odnosi se samo na preuranjenost i eventualno bezbolnost, jer bi one ionako završile u klaonici. Iako i životinje poznaju strah od smrti, one nisu svjesne egzistencijalne prolaznosti – pas i mačka, za razliku od svojeg vlasnika, nikad ne razmišljaju o smrti. Također, za razliku od čovjeka, nemaju neku misiju koju žele ispuniti, pa da zato moraju patiti prije neumitnog umiranja. Eutanazija čovjeka je uništenje svjesnog bića koje prate znatne moralne dvojbe, kakve se ne javljaju kod ubijanja bolesnih svinja. Povratno: navikavanje na to da eutanazijom nazivamo opravdano usmrćivanje domaćih životinja, čini nas spremnijim da danas-sutra kao opravdano prihvatimo i eutanaziranje nas samih.

>Beck: Zar su lijepe vijesti nužno bolje od tužnih?

Ujednačavanje i obezličavanje

Druga riječ po kojoj ću pamtiti 2023. jest „centar“. Riječ „centar“ se širi poput alge ubojice i može značiti bilo što, pa imamo dječji centar, zdravstveni centar, školski centar, centar izvrsnosti, vojni centar, obrazovni centar, sportski centar, skijaški centar, proizvodni centar, trgovački centar… Centar je riječ-joker koja uspješno stoji umjesto škole, vrtića, bolnice, igrališta, vojarne, dućana ili tvornice, a sad sam otkrio još jednu njenu namjenu – službenica banke rekla mi je na telefon da dođem u njihov „centar“, da bih nakon par minuta razmišljanja shvatio da misli na poslovnicu. Nekad su banke imale poslovnice, kao što, na primjer, trgovačko društvo ima predstavništvo, osiguravatelj filijalu, a Matica hrvatska ogranak, no sad će se sve to zvati jednostavno centar, kao da idete po novi mobitel. Ujednačavanje i obezličavanje nam je sudbina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ali najgenijalniji jezični izum 2023. došao je iz Europske unije. Kad ih je na raspravi o Ukrajini iznervirao mađarski premijer Viktor Orbán, kao jedini oponent europskoj jednodušnosti, zamolili su ga diplomatski da izađe za vrijeme glasanja. Tako je vuk bio sit (nije glasao protiv Putina), a koze ostale na broju (pomoć Ukrajini izglasana je jednoglasno).

Njegov je postupak nazvan „konstruktivna odsutnost“. Pustimo Orbána po strani, i visoku politiku, primijenimo to na sebe kao poučnu prispodobu. Neugodno je kad smo jedini disonantni glas u nekom društvu, i kad se sve glave okrenu prema nama, s očekivanjem da zašutimo, poslušno dignemo ruku ili odemo nekamo, i da se po mogućnosti ne vratimo. Tako ćemo pomoći svijetu da se vrti bez nas, a za uzvrat će nas pohvaliti da smo „konstruktivni“. Molim sve svoje čitatelje da mi sada odmah obećaju da neće nijednom 2024. biti konstruktivno odsutni. I da se neće dati uspavati. A ja to isto obećavam i vama!

* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.