BiH: Nakon suspenzije, glavnom tužitelju prijeti kazneni progon

Foto: fah

Suspenzija i vjerojatna konačna smjena glavnog tužitelja Tužiteljstva Bosne i Hercegovine Gorana Salihovića tema je koja je uspjela potpisnuti s udarnih mjesta rasprave o referendumu u Republici Srpskoj i njegovim posljedicama, a mediji u BiH u četvrtak ni malo ne štede jednog od do jučer najmoćnijih ljudi u toj državi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tužitelj Salihović suspendiran je u srijedu odlukom prvostupanjskog stegovnog povjerenstva Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH (VSTV), a ta mjera ostaje na snazi do okončanja stegovnog postupka pokrenutog zbog sumnje da je glavni tužitelj zlorabio ovlasti, ometao istrage i pokušavao utjecati na njihov tijek.

Sam Salihović nakon toga se očitovao priopćenjem u kojemu je potvrdio kako će se na takvu odluku žaliti, a ustvrdio je kako su svi grijesi koji mu se pripisuju obična montaža. Na dramatičan je način upozorio kako je na djelu “pravosudno-državni udar”.

Tvrdi kako mu nije bilo dopušteno očitovati se o dokazima o njegovoj krivnji, niti o djelima koja mu se stavljaju na teret pa se sprema koristiti sva pravna sredstva ne bi li se obranio ustvrdivši da je riječ o zaštiti vladavine prava i sprječavanju pravosudno-državnog udara.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

No mediji u BiH u prvim komentarima nemaju gotovo nikakvih simpatija niti razumijevanja za Salihovića ni za njegove tvrdnje.

Sarajevsko “Oslobođenje” tako s naslovnice poručuje kako će on nakon suspenzije i gotovo izvjesne smjene s te dužnosti vjerojatno i kazneno odgovarati, a “Dnevni avaz” ide još dalje i proglašava Salihovića “bosanskim Rankovićem”, vjerojatno ipak motiviran time što je za njegova mandata uhićen i optužen Fahrudin Radončić, stvarni vlasnik tog glasila i ambiciozni političar.

Tvrdnje kako Salihovića čeka kazneni progon neki pravni stručnjaci temelje na ozbiljnosti djela za koje ga se tereti jer je u biti riječ o ometanju rada pravosuđa.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ponovno je istaknuta činjenica kako je Salihović na dužnost glavnog tužitelja imenovan 2012. bez stvarnih referenci za takvu dužnost, jer je na to mjesto došao s mjesta predsjednika Općinskog suda u Sarajevu.

“On nikada nije vidio kako izgleda rad na formiranju predmeta, istraga ili optužnica. Nije bio stručan i to je propust tadašnjeg saziva VSTV-a”, ocijenio je Hasan Balić, profesor kaznenog prava i bivši sudac.

No uz sve propuste u radu Salihović bi se možda i izvukao da u javnost nisu dospjeli dokazi o tome kako je on preko posrednika odavao podatke o istragama povezanim s predsjednikom RS Miloradom Dodikom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tajno snimljeni telefonski razgovori potvrdili su kako su te informacije do Dodika dolazile preko Mate Đakovića, novinara koji je trenutačno zaposlen na Radio-televiziji Republike Srpske (RTRS). Đaković je nakon razgovora sa Salihovićem prenio Dodiku kako teku istrage u slučaju Bobar banke i Pavlović banke, preko kojih su aktualni predsjednik RS i njegovi bliski suradnici ostvarivali svoje financijske interese, što je u konačnici obje banke upropastilo.

Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić je u kolovozu otvoreno optužio Salihovića za opstruiranje istraga usmjerenih protiv organiziranog kriminala i političke korupcije a na tom je tragu postupak protiv glavnog tužitelja otvorio i Ured disciplinskog tužitelja pri VSTV-u.

Na dužnost glavnog tužitelja već je postavljena Gordana Tadić, njegova zamjenica i ujedno voditeljica Odjela za ratne zločine u Tužiteljstvu BiH.

VSTB imenovao ju je na temelju činjenice da ima 20 godina tužiteljskog iskustva, a od 2013. zadužena je za sve istrage o najtežim slučajevima ratnih zločina u BiH.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.