Proruski separatisti iz Donjeckog bazena na istoku Ukrajine slavili su već u nedjelju navečer “masovni da” na referendumu o neovisnosti te regije ne čekajući u ponedjeljak objavu potpunih rezultata tog izjašnjavanja koje Kijev i Zapad smatraju farsom.
Prvi rezultati objavljeni su u nedjelju navečer samo za regiju Donjeck, dok se rezultati za Luhansk očekuju u ponedjeljak.
“89,07 posto glasalo je za, a 10,19 posto protiv neovisnosti. To se može smatrati konačnim rezultatom”, rekao je Roman Ljagin, šef izbornog povjerenstva koje su osnovali prorurski pobunjenici i naglasio da je odziv bio 74,87 posto.
“Bilo je vrlo lako prebrojati listiće jer je broj ljudi koji su glasali protiv izuzetno nizak”, istaknuo je.
Više od sedam milijuna istočnih Ukrajinaca pozvano je da glasuje kako bi odlučili o sudbini regija Donjeck i Luhansk, što bi moglo završiti otcjepljenjem tog dijela zemlje.
U Kijevu je ministarstvo vanjskih poslova priopćilo i prije objave rezultata da “je referendum pravno nevažeći i da neće imati nikakve pravne posljedice za teritorijalni integritet Ukrajine”, te da je riječ “o zločinačkoj farsi” koju je financirala Rusija.
Europska unija u nedjelju navečer poručila je da neće priznati rezultate “navodnih referenduma” jer su “ilegalni”.
Nikakva neovisna provjera izbornih rezultata nije moguća, jer izbore nisu pratili neutralni promatrači ni mediji, kojima su proruski separatisti zabranili pristup. Jednako tako nije bila moguća neovisna provjera službenog upisa birača.
Agencija AFP prenosi da su rezultati bili objavljeni čak gotovo sat prije zatvaranja birališta. Glasanje je uglavnom proteklo u miru no nasilja je bilo u Krasnoarmijsku, gradu od 65.000 stanovnika zapadno od Donjecka u kojem su naoružani ljudi, vjerojatno proukrajinska milicija, upali u službene zgrade i prekinuli referendum i pucali na gomilu.
Službeni Kijev i Zapad strahuju da će nakon referenduma u Donjecku i Luhansku slijediti scenarij kakav se u ožujku odigrao na poluotoku Krimu koji je nakon referenduma pripojen Rusiji, što je izazvalo najdublju krizu Zapada i Rusije od kraja Hladnog rata.
