Gojka Šuška su partizani zamalo ubili još dok je bio u majčinoj utrobi

Gojko Šušak
Foto: snimka zaslona / AP

Ratni ministar obrane Hrvatske Gojko Šušak, uz prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana najzaslužniji za obranu i oslobađanje Hrvatske, ali i velikog dijela BiH 7. veljače 1945. za dlaku je izbjegao smrt u majčinoj utrobi, piše Hrvatski Medijski Servis.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kada su partizani 8. Dalmatinskog korpusa zaposjeli franjevački samostan, Franjevačku gimnaziju i Crkvu na Širokom Brijegu i pobili 30 fratara, među onima koji su se našli u ratnom skloništu u blizini crkve bila je i jedna trudnica. Jedan od partizana uperio je mitraljez u Stanu u namjeri da je ubije, a drugi je povikao: Ne čini to, nećeš valjda ubiti trudnicu! Što ti je žena kriva”.

Malo poznat slučaj

Ovaj, javnosti, malo poznati slučaj ispričao je širokobriješki franjevac fra Miljenko Stojić, sudionicima konferencije o kulturnoj baštini i identitetu Hrvata u BiH, koja je jučer počela, a danas se nastavlja u Širokom Brijegu.

> Gojko Šušak dobio spomenik u Sinju, Bulj: ‘Pamtimo njegove proročke riječi na Alki 1994.’
> Gojko Šušak – čovjek koji je uoči Oluje osigurao američku podršku unatoč embargu

Stana, čija se kuća nalazila u blizini Crkve tako je izbjegla gotovo sigurnu smrt namjenjenu njoj i njezinom još nerođenom sinu. Nešto više od mjesec dana nakon tog događaja, 16. ožujka 1945. Stana Šušak je rodila sina Gojka koji će 45 godina kasnije postati najprije ministar iseljeništva u Vladi Hrvatske a dvije godine kasnije i ministar obrane RH, jedan od najzaslužnijih ljudi za obranu i oslobađanje Hrvatske, ali i obranu hrvatskih prostora u BiH.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ubili 66 svećenika

Inače u krvavom “oslobodilačkom” pohodu partizani su u Hercegovini ubili ukupno 66 svećenika, od tog polovicu u Širokom Brijegu, dok je franjevačka crkva pogođena s čak 296 topničkih projektila.

Široki Brijeg bio je tada ne samo vjersko, duhovno već i znanstveno i intelektualno sjedište i središte hercegovačkih franjevaca, jer su uz Crkvu i samostan na Širokom Brijegu nalazila i franjevačka Gimnazija.

– Od dvadeset učenika jedne generacija franjevačke gimnazije na Širokom Brijegu, njih čak 15 postali su doktori znanosti, što je pokazatelj koju razinu znanja je pružala ta ustanova. Franjevačku gimnaziju nakon drugog svjetskog rata ondašnje komunističke vlasti su nacionalizirale. Danas je u toj zgradi smještena Srednja obrtnička škola i Gimnazija. Fra Miljenko kaže kako se nada da će franjevci Gimnaziju vratiti u svoje vlasništvo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Partizanske i komunističke vlasti htjeli su uništiti Široki Brijeg kao vjerski, duhovni i intelektualni simbol hercegovačkih Hrvata. No, u tome nisu uspjeli. Danas je taj grad sjedište Zapadnohercegovačke županije i jedno od najrazvijenijih mjesta u BiH. /HMS/

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.