Hrvatsko čitateljsko društvo nacionalna je udruga koja u svrhu promicanja i istraživanja čitanja svake godine povodom Međunarodnog dana pismenosti, 8. rujna, organizira stručni skup s ciljem okupljanja stručne javnosti i poticanja rasprave o pismenosti(ma) i dobrobitima čitanja u hrvatskom društvu.
Ove godine, u suradnji s Hrvatskom knjižnicom za slijepe i Školskom knjigom, stručni skup pod nazivom Digitalna pismenost i strategije digitalne uključenosti, održat će se (uživo ili virtualno, ovisno o epidemiološkoj situaciji) u srijedu, 8. rujna 2021. u Zagrebu.
U suvremenom društvu posljednjih desetljeća svjedočimo značajnim promjenama u čitanju i pisanju koje je potaknula digitalna revolucija. S obzirom da digitalni svijet sve više dominira nad fizičkim svijetom, potrebno je veću pažnju posvetiti digitalnoj uključenosti, kako bi svakom članu društva, uključujući i one u nepovoljnom položaju, bio omogućen pristup i korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT).
Tema skupa tradicionalno je usmjerena na povezivanje stručnjaka koji rade na poticanju pismenosti na svim razinama od vrtića, škola, do visokoškolskih ustanova, obitelji, knjižnica i zajednice u cjelini.
Pitanja na koja bi sudionici trebali dobiti odgovor nakon skupa su sljedeća:
1. Hoće li digitalne tehnologije olakšati pristup odraslima koji su isključeni iz procesa učenja, ili će zapravo podići nove, čak još i veće barijere?
2. Jesu li opravdani strahovi od porasta korištenja digitalnih tehnologija kao alata za komunikaciju, trgovinu, građanski angažman i učenje, koji mogu dovesti do veće, a možda čak i ozbiljnije nejednakosti za pojedine grupe u društvu?
3. Na koji način osigurati i doprinijeti razvoju digitalne ekonomije i društva?
Stručno glasilo Hrčak br. 61-62 sadržavat će sažetke izlaganja skupa.
Svake godine na današnji dan obilježava se Međunarodni dan pismenosti. Utemeljio ga je UNESCO 1967. s ciljem promoviranja važnosti učenja i pismenosti, ali i osvješćivanja javnosti o problemu nepismenosti koji još uvijek pogađa veliki dio svjetskog stanovništva.
Prema posljednjim raspoloživim UNESCO-vim podacima iz 2013., u svijetu je bilo 757 milijuna nepismenih osoba starih 15 i više godina, od čega je 63% bilo žena.
Najrasprostranjenija nepismenost je u južnoj i zapadnoj Aziji, gdje živi 51% nepismenog stanovništva.
Kako se definira pismena osoba? Prema metodologiji korištenoj u Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine, pismenom se smatra osoba koja može s razumijevanjem pročitati i napisati kratak, jednostavan sastavak o svome svakidašnjem životu, bez obzira na to na kojem jeziku ili pismu osoba čita odnosno piše.
Prema podacima Popisa 1953. godine 16,3% ukupnog stanovništva Republike Hrvatske starog 10 i više godina čine nepismeni. Ako promatramo promjene u broju nepismenih osoba kroz popise, primjećujemo da se udio nepismenih osoba smanjuje te je 2011. iznosio samo 0,8%.
Većinu nepismenih osoba čine žene, kojih je 1953. bilo 2,8 puta više nego nepismenih muškaraca, a 2011. bilo ih je čak 3,8 puta više, prije svega zbog činjenice da žene u prosjeku žive 7 godina dulje od muškaraca te da u proteklim desetljećima nisu u tolikoj mjeri bile zastupljene u obrazovnom sustavu kao danas.
Podaci Popisa 2011. pokazuju da većina nepismenih žena pripada starijim dobnim skupinama. Čak 64,6% nepismenih čine žene starije od 60 godina, a ostalih 35,4% nepismenih čine muškarci svih dobnih skupina i žene mlađe od 60 godina.
Ako promatramo nepismene prema regionalnoj rasprostranjenosti, najveći je udio nepismenih osoba starih 10 i više godina u Šibensko-kninskoj županiji i iznosi 2,0% ukupnog stanovništva te županije, dok najmanji udio imaju u Primorsko-goranskoj županiji, samo 0,3%.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
