U javnost je 2. svibnja ove godine “iscurio” nacrt mišljenja sudaca američkog Vrhovnog suda od kojih je većina za ukidanje odluke Roe protiv Wadea iz 1973. Ta presuda stara 49 godina za one koji se zalažu za kulturu smrti i nasilni prekid trudnoće nazivajući to ljudskim pravom’, sinonim je njihove ‘borbe’. Tom je presudom, naime, u SAD-u omogućen pobačaj.
> Procurio dokument: Vrhovni sud SAD-a ukida saveznu zaštitu pobačaja?
Vrhovni sud SAD-a je 3. svibnja izdao priopćenje:
“Jedna je novinska organizacija objavila kopiju nacrta mišljenja u predmetu u tijeku. Suci interno distribuiraju nacrte mišljenja kao rutinski i bitan dio povjerljivog vijećanja Suda. Iako je dokument opisan u novinskim izvješćima vjerodostojan, on ne predstavlja odluku Suda niti konačni stav bilo kojeg člana o pitanjima u predmetu.”
Glavni sudac John G. Roberts, Jr. naložio je istragu zbog curenja dokumenata.
Legalizacija pobačaja prije skoro 49 godina
22. siječnja 1973. u američkoj povijesti treba biti zapisan crnim slovima. Tog je dana donesena povijesna presuda na Vrhovnom sudu SAD-a o legalizaciji pobačaja. Dok je taj dan za one koji se zalažu za kulturu smrti uzdignut gotovo na razinu praznika, 22. siječnja republikanski predsjednik SAD-a Ronald Reagan proglasio je Danom života. Reagan se na to odlučio kako bi održao spomen na milijune ubijene nerođene djece od 1973. Gotovo 50 godina nakon presude koja je do danas odnijela 60 milijuna malenih života, odluka Roe protiv Wadea, mogla bi biti ukinuta.
Prema nacrtu odluke većine sudaca koji je dobio Politico, Vrhovni je sud SAD-a izglasao poništavanje odluke Roe protiv Wadea, kojom je 1973. godine isti sud zajamčio saveznu, ustavnu zaštitu pobačaja u SAD-u. Prema dokumentu koji sadrži nacrt mišljenja većine aktualnih sudaca, a pripremio ga je sudac Samuel Alito stoji „Roe je od početka bio potpuno u krivu“.
Osoba upoznata s vijećanjima suda kaže kako su četvorica sudaca koje su imenovali republikanci – Clarence Thomas, Neil Gorsuch, Brett Kavanaugh i Amy Coney Barrett – glasali s Alitom na konferenciji održanoj u prosincu, i to je ostalo nepromijenjeno do sad.
Troje sudaca koje su imenovali demokrati – Stephen Breyer, Sonia Sotomayor i Elena Kagan – ne slažu se s njima.
Sudac kojeg je imenovao George W. Bush, koji se pridružio sudu 2006. godine, Alito tvrdi da je presuda o zaštiti pobačaja iz 1973. bila loše osmišljena i duboko pogrešna odluka koja je izmislila “pravo” koje se nigdje ne spominje u Ustavu i nerazumno pokušavala odvojiti sporno pitanje od političke grane vlasti.
Pobačaj bi postao nezakonit u polovici američkih država
Prema Centru za reproduktivna prava (CRR), ako se Roe protiv Wadea poništi, pobačaj bi bio nezakonit u polovici američkih država i na svim američkim teritorijima.
Prema CRR, ako Roe padne: 22 države imaju zakone koji se mogu koristiti za ograničavanje pobačaja; osam država zadržalo bi svoje neizvršene zabrane pobačaja prije Roea; 11 država ima zakone nakon Roea koji zabranjuju sve ili gotovo sve pobačaje koji bi bili pokrenuti ako bi Roe bio poništen; devet država ima ograničenja nakon Roea koja su trenutno blokirana od strane sudova, ali bi se mogla vratiti na snagu sudskim nalogom u odsutnosti Roea. Na temelju analize CRR-a, ako bi Vrhovni sud poništio Roea, pobačaj bi ostao legalan u dvadeset i jednoj državi. Postoje dvadeset i četiri države – od kojih se gotovo sve nalaze u središnjim i južnim dijelovima SAD-a koje bi odmah mogle potpuno zabraniti pobačaj. Te su države sposobne ubrzo oživjeti stare zabrane pobačaja ili donijeti nove.
Tko su suci Vrhovnog suda danas?
Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država sada čini devet sudaca: Samuel A. Alito, Jr., Clarence Thomas, John G. Roberts, Jr., Stephen G. Breyer, Sonia Sotomayor, Brett M. Kavanaugh, Elena Kagan, Neil M. Gorsuch i Amy Coney Barrett. Predsjedavajući je John G. Roberts, Jr., koji je inače 17. predsjednik Vrhovnog suda Sjedinjenih Država, a u povijesti Suda bilo je 103 sudaca, kako piše na službenim stranicama suda.
Samuel Anthony Alito Jr. (rođen 1. travnja 1950.) američki je odvjetnik i pravnik, sudac Vrhovnog suda Sjedinjenih Država. Nominirao ga je predsjednik George W. Bush 31. listopada 2005., a obnaša dužnost od 31. siječnja 2006. On je drugi talijansko-američki sudac koji služi na Vrhovnom sudu SAD-a, nakon Antonina Scalije, i jedanaesti rimokatolik. Odrastao u Hamilton Townshipu, New Jersey, te školovan na Sveučilištu Princeton i Pravnom fakultetu Yalea.
Najdugovječniji član
Clarence Thomas (rođen 23. lipnja 1948.) je američki odvjetnik koji služi kao sudac na Vrhovnom sudu SAD-a. Nominirao ga je predsjednik George H. W. Bush, a obnaša dužnost od 1991. Thomas je drugi Afroamerikanac na tom sudu. Trenutačno je najdugovječniji član Suda, s više od 30 godina staža. Thomas je odrastao u Savannahu, Georgia, a školovao se na College of the Holy Cross i Yale Law School. Katolik je. On je već prije izrekao svoje mišljenje o predmetu Roe protiv Wadea. Thomas je rekao: “Mi vjerujemo da je u slučaju Roe donijeta pogrešna odluka i da se to može i treba poništiti dosljedno s našim tradicionalnim pristupom gledanja.”
John Glover Roberts Jr. (rođen 27. siječnja 1955.) američki je odvjetnik i pravnik koji je sada predsjedavajući Vrhovnog suda. Opisuju ga kao konzervativca, ali prije svega institucionalista. Voljan je surađivati s liberalnim blokom Vrhovnog suda. Roberts je predsjedao prvim suđenjem za opoziv Donalda Trumpa početkom 2020., ali je odbio predsjedati drugim suđenjem za opoziv Trumpa. Inače je Roberts je odrastao u sjeverozapadnoj Indiani i školovao se u katoličkim školama. Studirao je povijest na Sveučilištu Harvard, a zatim pohađao Harvard Law School. U Vrhovni sud nominirao ga je George W. Bush. Mada ga opisuju kao konzervativca, Roberts je napisao pravne dopise u kojima brani politiku administracije o pobačaju. Izjavio je: “Roe protiv Wadea je ustaljeni zakon zemlje… Ne postoji ništa u mojim osobnim stavovima što bi me spriječilo da u potpunosti i vjerno primijenim taj presedan.” Ipak, na Vrhovnom sudu Roberts je rekao da podržava neka ograničenja pobačaja.
Liberalno krilo i Hispanoamerikanka
Stephen Gerald Breyer (rođen 15. kolovoza 1938.) američki je odvjetnik i pravnik koji od 1994. služi kao sudac suradnik Vrhovnog suda Sjedinjenih Država. Nominirao ga je predsjednik Bill Clinton. Breyer se općenito povezuje s liberalnim krilom suda. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Harvarda 1964. godine. Bio je profesor prava i predavač na Pravnom fakultetu Harvarda od 1967. do 1980. godine. 27. siječnja 2022. Breyer i predsjednik Joe Biden objavili su Breyerovu namjeru da se povuče s Vrhovnog suda. Dana 25. veljače 2022., Biden je kao njegovu nasljednicu nominirao Ketanji Brown Jackson, koja bi ujedno bila prva Afroamerikanka, sutkinja Vrhovnog suda. Breyer će ostati na svom mjestu sve dok Sud ne ode na ljetnu pauzu, negdje krajem lipnja ili srpnja 2022.
Sonia Maria Sotomayor (rođena 25. lipnja 1954.), za sutkinju Vrhovnog suda nominirao ju je predsjednik Barack Obama, a obnaša dužnost od 8. kolovoza 2009. Ona je treća žena na toj poziciji, te prva Latinoamerikanka. Rođena je u Bronxu, New York City. Roditelji su joj Portorikanci, radnici. Sotomayor je diplomirala s uspjehom na Sveučilištu Princeton 1976. i doktorirala na Pravnom fakultetu Yalea 1979. Sotomayor je odgojena kao katolkinja. U odluci iz 2002. “Centar za reproduktivno pravo i politiku protiv Busha”, Sotomayor je podržala odluku Bushove administracije, u kojoj se navodi da “Sjedinjene Države više neće doprinositi zasebnim nevladinim organizacijama koje izvode ili aktivno promiču pobačaj kao metodu planiranja obitelji u drugim nacijama.”
Četvrta žena
Brett Michael Kavanaugh (rođen 12. veljače 1965.) sudac je Vrhovnog suda Sjedinjenih Država. Nominirao ga je predsjednik Donald Trump 9. srpnja 2018., a obnašao je tu dužnost od 6. listopada 2018. Prethodno je bio okružni sudac Sjedinjenih Država pri Apelacionom sudu Sjedinjenih Država za okrug District of Columbia i radio je kao stručni odvjetnik za razne službe savezne vlade. Kavanaugh je studirao povijest na Sveučilištu Yale, gdje se pridružio bratstvu Delta Kappa Epsilon. Irskog je katoličkog porijekla s obje strane obitelji. The Washington Post njegove je sudske odluke ocijenio konzervativnima. Kad ga je predsjednik Trump nominirao za Vrhovni sud SAD-a, tri su žene optužile Kavanaugha da ih je seksualno zlostavljao. On je to opovrgnuo.
Elena Kagan (rođena 28. travnja 1960.) sutkinja je Vrhovnog suda Sjedinjenih Država. Nominirao ju je predsjednik Barack Obama 10. svibnja 2010., a obnaša dužnost od 7. kolovoza 2010. Kagan je četvrta žena koja je postala članica Suda. Rođena je i odrasla u New Yorku. Preci su joj Židovi imigranti iz Rusije. Nakon što je diplomirala na Sveučilištu Princeton, Sveučilištu Oxford i Pravnom fakultetu Harvarda, radila je, među ostalim, kao profesorica na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Chicagu. Potom je postala savjetnica u Bijeloj kući. Postala je profesorica na Pravnom fakultetu Harvarda, a kasnije je imenovana njezinom prvom dekanicom.
Protiv eutanazije
Neil McGill Gorsuch (rođen 29. kolovoza 1967.) američki je odvjetnik i pravnik koji služi kao sudac Vrhovnog suda Sjedinjenih Država. Nominirao ga je predsjednik Donald Trump 31. siječnja 2017., a obnaša dužnost od 10. travnja 2017. Gorsuch je rođen i proveo je svoj rani život u Denveru, Colorado, a zatim je živio u Bethesdi, Maryland, dok je pohađao pripremnu školu Georgetown. Diplomirao je umjetnost na Sveučilištu Columbia, doktorirao pravo na Sveučilištu Harvard, a nakon 15 godina bavljenja pravom, stekao je zvanje doktora filozofije iz prava na Sveučilištu Oxford. Oba Gorsuchova roditelja bili su odvjetnici. U srpnju 2006. godine, Gorsuchova knjiga Budućnost potpomognutog samoubojstva i eutanazije, nastala iz njegove doktorske teze, objavljena je u izdanju Princeton University Press. U knjizi Gorsuch jasno iznosi svoje osobno protivljenje eutanaziji i potpomognutom samoubojstvu, te piše da bi SAD trebale “zadržati postojeći zakon, zabranjujući potpomognuto samoubojstvo i eutanaziju, na temelju toga da je ljudski život temeljno i inherentno vrijedan, te da je namjerno oduzimanje ljudskog života uvijek pogrešno.” Gorsuch i njegova dva brata i sestre odgojeni su kao katolici i pohađali su tjednu misu. Gorsuch je pohađao isusovačku katoličku srednju školu u North Bethesdi, Maryland, gdje je maturirao 1985. Njegova žena, Britanka, odgojena je u Anglikanskoj crkvi, gdje su se i vjenčali. Kad je trebao postati sudac Vrhovnog suda, tijekom saslušanja, odgovarajući na senatorovo pitanje o njegovoj vjeri, Gorsuch je odgovorio: “Pohađam Episkopalnu crkvu u Boulderu sa svojom obitelji.”
Majka sedmero djece
Amy Vivian Coney Barrett (rođena 28. siječnja 1972.) je američka odvjetnica i pravnica koja služi kao sutkinja Vrhovnog suda Sjedinjenih Država. Nominirao ju je predsjednik Donald Trump, a obnaša dužnost od 27. listopada 2020. Bila je profesorica prava na Pravnom fakultetu Notre Dame, gdje je predavala građanski postupak i ustavno pravo. Sutkinja Barrett se općenito smatra dijelom centrističko-konzervativnog bloka na Sudu. Amy Coney Barrett rođena je 1972. u New Orleansu, Louisiana, a kći je Linde (rođene Vath) i Michaela Coneyja. Ona je najstarija od sedmero djece i ima pet sestara i brata. Njezin je otac radio kao odvjetnik za Shell Oil Company, a majka je bila profesorica francuskog u srednjoj školi i domaćica. Barrett ima irsko i francusko podrijetlo. Njezina je obitelj pobožno katolička, a otac je zaređeni đakon u župi sv. Katarine od Siene u Metairieu, Louisiana, gdje je i odrasla. Barrett je pohađala dominikansku srednju školu St. Mary, rimokatoličku srednju školu za djevojčice u New Orleansu. Potom je pohađala Pravni fakultet Notre Dame uz punu stipendiju i diplomirala je 1997. godine.
Kad ju je Trump predložio za sutkinju Vrhovnog suda, 27 organizacija za prava homoseksualaca napisalo je pismo, protiveći se. U pismu je izražena sumnja u njezinu sposobnost da odvoji vjeru od svojih odluka o LGBT pitanjima.
Sutkinja Barrett je od 1999. u braku s Jessejem M. Barrettom, profesorom prava na Pravnom fakultetu Notre Dame. Bračni par živi u South Bendu i ima sedmero djece, od kojih je dvoje posvojeno s Haitija, jedno 2005. i jedno nakon potresa na Haitiju 2010. godine. Njihovo najmlađe biološko dijete ima Downov sindrom. Sutkinja Barrett je praktički katolik.
Kako se biraju suci Vrhovnog suda?
Predsjednik SAD-a imenuje nekoga za upražnjeno mjesto u Sudu, a Senat glasuje za potvrdu kandidata. Na taj način i izvršna i zakonodavna vlast savezne vlade imaju pravo glasa u sastavu Vrhovnog suda.
Ustav SAD-a ne specificira koje dobi, obrazovanja, profesije i iz koje zemlje rodom trebaju biti vrhovni suci. Sudac ne mora biti pravnik ili diplomirani pravnik. Posljednji imenovani sudac koji nije pohađao nijedan pravni fakultet bio je James F. Byrnes (1941.-1942.). Nije završio srednju školu i sam je učio pravo, te je položio ispite i ušao u odvjetničku komoru s 23 godine.
Koliko traje mandat suca Vrhovnog suda?
Američki Ustav kaže da suci “obavljaju svoje dužnosti dok se dobro ponašaju”. To znači da suci obnašaju dužnost koliko god žele i mogu biti smijenjeni samo opozivom.
Je li koji sudac ikada bio opozvan?
Jedini sudac koji je bio opozvan bio je Samuel Chase 1805. godine. Zastupnički dom donio je članke o opozivu protiv njega; međutim, Senat ga je oslobodio.
Inače je Vrhovni sud Sjedinjenih Država osnovan 24. rujna 1789.
Mandat Suda počinje, prema zakonu, prvog ponedjeljka u listopadu i traje do prvog ponedjeljka u listopadu sljedeće godine. Svaki mandat, otprilike 7.000-8.000 novih predmeta podnese se Vrhovnom sudu. Riječ je o znatno većem broju predmeta nego što je predočavano Sudu u prošlom stoljeću. Primjerice, 1950. godine, Sud je primio samo 1.195 novih predmeta, a čak i 1975. primio je samo 3.940. Plenarna revizija, što znači slušanje usmenih argumenata odvjetnika, trenutno se odobrava u oko 80 predmeta u svakom mandatu. Što se tiče davanja pismenih mišljenja sudaca, tijekom procesa izrade, neka mišljenja se mogu revidirati desetak ili više puta prije nego što budu objavljena.
Zanimljivosti o sudu
Sudac s najdužim stažom u povijesti američko Vrhovnog suda bio je William O. Douglas koji je služio 36 godina, 7 mjeseci i 8 dana od 1939. do 1975. godine.
Najkraći mandat imao je sudac John Rutledge – godinu i 18 dana, od 1790. do 1791. godine.
Najmlađi predsjednik suda bio je John Jay (1789.-1795.), koji je imao 44 godine kad je položio prisegu.
Najstarija osoba koja je služila kao sudac Vrhovnog suda bio je sudac Oliver Wendell Holmes, Jr., (1902.-1932.) koji je imao 90 godina kada se povukao iz suda.
Prvi Afroamerikanac koji je bio sudac Vrhovnog suda je Thurgood Marshall (1967.-1991.).
Prva Hispanoamerikanka je Sonia Sotomayor (2009-danas).
Prva žena sutkinja Vrhovnog suda je Sandra Day O’Connor (1981-2006).
Edukacija djece i turistička atrakcija
Vrhovni sud SAD-a posebno se brine i za edukaciju, te na svojim internetskim stranicama ima rubriku za učenike i obitelji, a ovdje prenosimo jednu simpatičnu knjižicu za djecu:
Click to access Kids_Activity_Book_Web_Nov2021.pdf
Zgradu suda rado posjećuju i turisti iz cijelog svijeta.
* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Tekst se nastavlja ispod oglasa
