Zaklada ‘Pomoć crkvi u nevolji’: Kršenja vjerskih sloboda tijekom pandemije dramatično porasla diljem svijeta

Foto: Fah

Zaklada papinskog prava »Pomoć Crkvi u nevolji« posljednjih dana mjeseca studenog osvijetlili su crvenom bojom važne institucije 21 države. Osvjetljavanjem institucija žele upozoriti na problem kršenja osnovnoga ljudskoga prava – vjerske slobode ili slobode vjere. Ove je godine inicijativa u središte stavila djevojke i žene žrtve vjerskih progona, a to je tek jedna od niza skupina koje su ugnjetavane zbog vjerske pripadnosti. To potvrđuju brojke u detaljnim analizama koje o vjerskim slobodama, ali i progonu kršćana, redovito vode u papinskoj zakladi.

Mark von Riedemann je direktor odjela javnih poslova i vjerskih sloboda u međunarodnoj katoličkoj dobrotvornoj zakladi papinskoga prava »Pomoć Crkvi u nevolji«. Istodobno je generalni direktor Katoličke radijske i televizijske mreže (CRTN) koja se bavi produkcijom dokumentarnih filmova. Prenosimo dio njegovog razgovora za Glas Koncila.

Je li ova inicijativa svojevrsni »pritisak« nakon objave Izvještaja o vjerskim slobodama u svijetu 2021. u travnju ove godine?

Inicijativa »#RedWeek (Crveni tjedan)« međunarodni je tjedan namijenjen podizanju svijesti o sve većem kršenju vjerskih sloboda diljem svijeta s naglaskom na progon kršćana. Ta ideja nije bila rezultat Izvještaja o vjerskim slobodama u svijetu zaklade »Pomoć Crkvi u nevolji«, nego je započela u listopadu 2015. nakon posjeta jednoga kaldejskoga svećenika našim kolegama u Brazilu. Tamošnji ured zaklade »Pomoć Crkvi u nevolji« uz dopuštenje lokalnih vlasti kip Krista Otkupitelja u Riju osvijetlio je crvenom bojom upravo u spomen na kršćane koji podnose progone i nevolje. Godinu dana kasnije talijanski ured zaklade preuzeo je ideju i osvijetlio poznatu rimsku Fontanu di Trevi, a potom su i u Ujedinjenom Kraljevstvu crvenom bojom osvijetljene zgrada parlamenta, Westminsterska opatija, katedrala sv. Pavla i druge znamenitosti u Londonu. Svake godine od tada tisuće institucija – i vjerske i državne zgrade – diljem svijeta svijetle crvenom bojom, a ove godine u inicijativu je uključena 21 zemlja.

Terorističke skupine iskoristile pandemiju

Kakve su reakcije na taj izvještaj? Dolazi li do promjene nakon što u izvještaju upozorite na probleme? Ima li pozitivnih pomaka?

Izvještaj je namijenjen podizanju svijesti na međunarodnoj razini o pravu na vjersku slobodu i kršenju toga prava u mnogim zemljama svijeta. Nije važno prikazati samo patnju, nego i pozitivne priče, posebice o žrtvama koje odbijaju biti uvučene u iskušenje osvetničkoga nasilja koje izazivaju ekstremisti sijući teror i podjele. Primjerice, na krajnjem sjeveru Kameruna miješano stanovništvo muslimana i kršćana i dalje trpi brojne napade terorističke skupine Boko Haram. Do danas stanovništvo nije uvučeno u međureligijski krug nasilja jer u tim područjima postoji dugogodišnja tradicija poštovanja i suradnje među kršćanima i muslimanima. Tamošnji mediji izvještavaju da u pojedinim slučajevima kršćani štite džamije tijekom njihove molitve, a muslimani čuvaju crkve nedjeljom kako bi se smanjio rizik od iznenadnih napada.

Dopušten odlazak u trgovačke centre, a zabranjen u crkve

Koliko je pandemija utjecala na stanje vjerskih sloboda, osobito ako se gledaju kršćani diljem svijeta? U mnogim zemljama ograničavao se broj sudionika na liturgijskim slavljima. Mogu li se i te odredbe smatrati zadiranjem u vjerske slobode?

U obraćanju članovima Diplomatskoga zbora akreditiranih pri Svetoj Stolici u veljači ove godine i papa Franjo je rekao da je potreba za zaustavljanjem širenja virusa također imala implikacije i na niz temeljnih sloboda. Pod tim se misli i na vjerske slobode, kao i ograničavanje javnih bogoslužja te obrazovnih i karitativnih aktivnosti vjerskih zajednica. U našem izvještaju o vjerskim slobodama zabilježili smo da su terorističke skupine iskoristile pandemiju kako bi povećale nasilne napade i regrutirale nove članove.

Na Zapadu pak primjeri nerazmjernih ograničenja vjerske prakse bili su vidljivi u pojedinim državama u kojima su se ograničavale vjerske službe. S druge strane, većemu se broju ljudi dopuštao odlazak u trgovinske i športske centre.

Mnogima su u Europi u sjećanju napadi na crkve u Austriji i Francuskoj, no situacija s vjerskim slobodama mnogo je gora na drugim kontinentima. Do kakvih ste rezultata po tom pitanju došli?

Postoje tri glavne kategorije u Izvještaju o vjerskim slobodama zaklade »Pomoć Crkvi u nevolji« koje su definirane prema težini ili vrsti kršenja prava. To su crvena, narančasta i nova kategorija zemlje koja se naziva »pod promatranjem«. Zemlje u crvenom upozoravaju na progon – tešku razinu nasilja kojemu su zbog vjerskih motiva izloženi građani.

Zemlje koje se nalaze u narančastoj kategoriji upozoravaju na diskriminaciju kroz zakone koji se različito primjenjuju na određenu skupinu građana. Kategorija pod nazivom »pod promatranjem« nastala je jer je tijekom promatranoga razdoblja postalo jasno da se kršenja vjerskih sloboda događaju u određenim zemljama te bi mogle doći u jednu od prve dvije kategorije.

26 zemalja trpi vjerski progon

Odakle dolazi najveća prijetnja vjerskoj slobodi? Postoje li skupine koje su više protukršćanske?

Među najvažnijim su činiteljima koji danas utječu na vjerske slobode autoritarne vlade, primjerice marksističke diktature u Sjevernoj Koreji i Kini. Potom islamistički ekstremizam koji je posebno uočljiv u supsaharskoj Africi. Etničko-vjerski nacionalizam, promicanje etničke i vjerske nadmoći trend je koji pogađa milijune stanovnika, posebice u Aziji.

Najveće koncentracije islamističkoga ekstremizma i kao posljedica kršenja vjerskih sloboda događa se u Africi. Prema našem izvještaju 26 zemalja u svijetu trpi progon, a gotovo 50 posto tih zemalja nalazi se u Africi. To je rezultat veoma brzoga rasta transnacionalnih džihadističkih skupina koje sustavno progone sve koji ne prihvaćaju njihovu ekstremnu ideologiju. Supsaharska Afrika postala je utočište za više od 20 ekstremističkih skupina koje aktivno djeluju i sve više surađuju u 14 zemalja.

Nasilje je često nepojmljivo. U Mozambiku su prije točno godinu dana petnaestorici dječaka i petorici odraslih koji nisu stali uz Islamsku državu mačetama odrubili glavu.

Postoji li različito razumijevanje pojma vjerskih sloboda?

Vjerska sloboda ljudsko je pravo i kao takav koncept je univerzalan. Polazišna točka za tu temu temelji se na članku 18. UN-a Opće deklaracije o ljudskim pravima iz 1948. godine u kojoj se ističe da svatko ima pravo na slobodu mišljenja, savjesti i vjere. Katolička Crkva dugi niz godina naglašava vezu između tiranije, ugnjetavanja, siromaštva i odsutnosti vjerskih sloboda. To shvaćanje činilo je osnovu Deklaracije Katoličke Crkve o vjerskoj slobodi iz prosinca 1965. pod naslovom »Dignitatis humanae«. Drugi vatikanski koncil dobro je predvidio da će vjerska sloboda postati sve važnija tema u sve pluralnijem društvu.

Autoritarne vlade opasnost za vjerske sobode

Još jedno područje koje izaziva veliku zabrinutost, kao što ste prethodno spomenuli, autoritarne su vlade. O čemu je točno riječ?

To uključuje Sjevernu Koreju u kojoj se politika prema vjerskim skupinama može shvatiti kao »istrebljivačka«. Potom Kinu gdje je prisutan snažan nadzor, sustav koji nagrađuje i kažnjava ponašanje pojedinca, te brutalni obračuni s vjerskim i etničkim skupinama. To je osobito vidljivo u masovnom interniranju i prisilnim »programima preodgoja« koji pogađaju više od milijun, većinom muslimanskih, etničkih Ujgura u provinciji Xinjiang.

Sve je više zemalja koje uvode predstavnike za zaštitu. Posljednja najava stiže iz Italije. Imate li dojam da načelo vjerske slobode polarizira političke predstavnike na europskoj razini?

U mnogim slučajevima poduzimaju se pozitivni koraci. Iako još nisu u stanju preokrenuti mnoge negativne trendove, vlade diljem svijeta barem počinju pridavati veću pozornost toj problematici. Svijest o važnosti vjerskih sloboda porasla je s Globalnim pozivom na zaštitu vjerske slobode u rujnu 2019. godine, prvim događajem UN-a o vjerskim slobodama čiji je domaćin bio tadašnji predsjednik Sjedinjenih Američkih Država.

Tijekom posljednje dvije godine došlo je do niza inicijativa. Jedna od njih je uspostavljanje Tajništva za pomoć progonjenim kršćanima u Mađarskoj i Međunarodnoga saveza za vjerske slobode u SAD-u. Možda je najvažnije da sve veći broj zemalja uspostavlja ili ponovno aktivira izaslanike za promicanje slobode vjere i uvjerenja u zemljama poput primjerice Danske, Nizozemske, SAD-a, Norveške, Poljske, Njemačke i Ujedinjenoga Kraljevstva.

 

 

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/Glas Koncila

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.