Velik broj istih bolesti ženama se dijagnosticira puno kasnije nego muškarcima, pokazali su rezultati nove studije koju su proveli danski znanstvenici.
Koliko kasnije? Znanstvenici kažu da se rak kod ženske populacije dijagnosticira prosječno dvije i pol godine kasnije nego kod muškaraca, a dijabetes četiri i pol godine kasnije nego u muškoj populaciji.
Istraživanje su proveli znanstvenici sa Sveučilišta u Kopenhagenu, a rezultate su objavili u časopisu Nature Communications.
Za potrebe studije pregledali su zdravstvene kartone gotovo 7 milijuna muškaraca i žena, korisnika danskoga zdravstvenog sustava u razdoblju od 21 godine te ustanovili da se u ženskoj populaciji kasnije otkrije više od 700 bolesti nego u muškoj. Izuzetak je osteoporoza.
“Ovakvi su nas rezultati jako iznenadili, jer muškarci češće odgađaju posjet liječniku nego žene”, rekao je Brunak.
“Iz ovih podataka zaključujemo da bi se o tim razlikama trebalo povesti računa na nacionalnoj razini. Mislim da se više ne možemo oslanjati na onu – jedan model za sve”, smatra dr. Soeren Brunak, profesor na Sveučilištu u Kopenhagenu i znanstvenik u Centru za istraživanje proteina fondacije Novo Nordisk te voditelj studije. Kaže kako ni on ni njegovi kolege nisu uspjeli otkriti uzroke takvih razlika.
“Studija ne daje sveobuhvatno pojašnjenje o tomu zašto takve razlike postoje. Ne znamo jesu li neke dijagnoze uzrokovane genetikom, okolinom, mogućim predrasudama u zdravstvenom sustavu ili kombinacijom svega navedenoga”, kazao je za portal Healthline, dodavši da on i kolege upravo to istražuju te je otkrio da im je sljedeći korak suradnja na ovom problemu s kolegama iz Finske.
Nedostatak studije koju su proveli dr. Brunak i kolege je u tomu što nije provedena s namjerom da se pojasne uzroci razlika, a još jedno njezino ograničenje je u tomu što su znanstvenici proučavali samo dijagnoze hospitaliziranih pacijenata.
“Oduševljena sam ovom studijom, koja općenito potvrđuje sve ono što predajem na svojem stanfordskom kolegiju o razlici u fiziologiji i bolestima među spolovima”, rekla je Marcia Stefanick, ravnateljica Odjela za žensko zdravlje i razlike među spolovima Medicinskog centra sveučilišta Stanford.
“Kada muškarci obole od bolesti koje većina zdravstvenih djelatnika smatra “ženskim bolestima”, dijagnosticiraju ih u kasnijim, težim fazama i obratno”, kazala je za Reuters Health dr. Stefanick, koja nije sudjelovala u studiji.
Primjerice, ženama se kasnije dijagnosticiraju bolesti srca, ne samo zato što se one još uvijek u velikoj mjeri smatraju “muškim bolestima”, već i zato što su naši dijagnostički testovi više prilagođeni muškome spolu.
“Sve medicinske škole i medicinski fakulteti trebali bi inzistirati na postojanju biološki uvjetovanih razlika među spolovima, kao i predrasuda o spolovima da bi zdravstveni djelatnici postali svjesni svojih podsvjesnih predrasuda”, smatra dr. Stefanick.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
