Prehrana s visokim udjelom masnoća ne samo da uzrokuje pretilost nego se čini i da može uspavati inače aktivne imunosne stanice u mozgu koje počnu uništavati veze između neurona, zaključili su američki znanstvenici.
Dobra je vijest, kažu znanstvenici s medicinskog fakulteta sveučilišta Georgia Regents, da je barem u slučaju miševa dovoljno vratiti se tijekom dva mjeseca na prehranu s niskim udjelom masnoća, s kojom se izgubi nakupljeni višak, da se anulira taj učinak slabljenja kognitivnih funkcija.
Neuroznanstvenik Alexis Stranahan kaže da mikroglije koje jedu sinapse pridonose gubitku sinapsa i kognitivnom pogoršanju kod pretilih miševa.
S jedne strane to je zastrašujuće ali se može popraviti što znači da ako se vratite na niskokaloričnu prehranu koja čak i ne anulira potpuno naslage masnog tkiva možete u potpunosti preokrenuti taj stanični proces u mozgu i održati kognitivne funkcije, pojašnjava znanstvenik.
Čini se da problemi u organizmu počinju tako što previše masnoća izaziva kroničnu upalu koja potiče mikroglije na autoimuni odgovor. Mikroglije poput makrofaga u tijelu imaju sposobnost uklanjanja otpada i uzročnika zaraze u mozgu i njihova kisela unutrašnjost ih uništava što pomaže funkciji i zdravlju neurona. No s debljanjem miševa njihove mikroglije fokusiraju se na prejedanje.
U normalnom mozgu mikroglije su u stalnom pokretu. “Ono što se događa kod pretilosti je da se prestanu kretati”, kaže Stranahan.
Kad mikroglije počnu ‘jesti’ sinapse miševi više ne uče tako učinkovito, utvrdili su znanstvenici.
Istraživanjem su praćene dvije skupine miševa u istim uvjetima. Jedino se razlikovala njihova prehrana u udjelu masnoća. Jedna je skupina imala prehranu s deset posto masnoća a druga sa 60 posto.
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Brain, Behavior and Immunity .
