Europska direktiva koja propisuje minimalna prva koja djeca moraju imati u kaznenim postupcima već je uvelike implementirana u hrvatsko nacionalno zakonodavstvo iako krije i neke izazove, istaknuto je u srijedu na skupu “Prava maloljetnika u kaznenom maloljetničkom postupku”.
Predsjednica odjela za mladež Županijskog suda u Zagrebu Lana Peto Kujundžić istaknula je da će najizazovnije biti implementirati dio EU direktive koji se odnosi na zatvorski sustav i pritvor maloljetnika, ali i dio vezan za edukaciju svih kadrova koji rade s djecom.
“Maloljetnik će obavezno u zatvorskom sustavu ili pritvoru morati imati pravo na osposobljavanje, školovanje, na obiteljski život i boravak u primjerenim prostorima”, kazala je Kujundžić, dodavši da se u nacionalnom zakonodavstvu ide u to smjeru ali da taj dio još nije spreman.
“Nažalost naš surovi svijet je drugačiji, naša prostorija za maloljetnike je prava ćelija, nema škole, obrazovanja, prava na obiteljski život i ostalo”, rekla je .
Naglasila je također važnost edukacije kadrova koji se bave djecom, od sudaca, odvjetnika, policajaca i socijalnih radnika, koja, kako ističe, još uvijek nije sustavna. “Neke standarde morat ćemo u praksi početi mijenjati”, istaknula je Kujundžić.
EU direktiva o postupovnim jamstvima za djecu koja su osumnjičenici ili optuženici u kaznenim postupcima donesena je u svibnju 2016. a mora biti implementirana do lipnja 2019. Direktiva propisuje minimalna prava maloljetnika u kaznenom postupku, primjerice pravo na informaciju i to u najranijoj fazi postupka, zaštitu privatnosti, pratnju roditelja, pomoć odvjetnika, liječnički pregled i ostala prava.
Na skupu, koji su organizirali Udruga sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež (USZM) i Hrabri telefon, predstavljeni su također rezultati ankete provedene među mladima o informiranosti mladih o pravima u sudskim postupcima.
U anketi koju je Hrabri telefon proveo u suradnji s Grafičkom školom u Zagrebu i Prvom gimnazijom među 120 ispitanika između 14 i 18 godina 77,2 posto ispitanika u dobi između 14 i 18 godina izjavilo je da tijekom školovanja nije učilo ništa o svojim pravima prilikom dolaska na sud, a njih 68,3 posto smatra da općenito o tome zna premalo.
Samo je 5,9 posto učenika znalo da je granica djetinjstva 14 godina, a tek 3,4 posto da tada počinje i kaznena i prekršajna odgovornost, kazala je koordinatorica projekta Vesna Katalinić.
Anketa je dio međunarodnog projekta “The Right(s) court for children” koji Hrabri telefon provodi kao partner zajedno s još pet zemalja Europske unije (Bugarska, Rumunjska, Mađarska, Velika Britanija i Italija) pod vodstvom međunarodne organizacije za zaštitu djece Terre des Hommes-om u cilju da se kroz radionice, sastanke i posjete institucijama mladi informiraju o pravima u sudskim procesima, bilo kao žrtve, počinitelji ili svjedoci.
