Tzv. ‘lažne vijesti’ izrazito zabrinjavaju većinu europskih djelatnika i političara. Razlog tome je činjenica da se radi o fenomenu kojeg je teško iskorijeniti i koji predstavlja prijetnju demokratskim procesima.
> Mediji doživjeli poraz: Potpora Trumpu raste unatoč namještenom skandalu s migrantima
Hoće li Rusija pokušati utjecati na izbore za Europski parlament ovoga svibnja? Upravo ova pitanja mogu se osjetiti u briselskom zraku, u kojem upravo započinje predizborna kampanja.
– Ne smijemo biti naivni. Postoje oni koji žele utjecati na izborni rezultat, a njihovi su alati prilično sofisticirani – upozorio je Frans Timmermans, prvi potpredsjednik Europske komisije, piše euractiv.jutarnji.hr
> (VIDEO) Razotkrivanje: CNN namjerno objavljivao lažne vijesti, evo Trumpove reakcije
– Primarna prijetnja je Rusija – izjavio je na plenarnoj sjednici češki zastupnik Pavel Telička iz grupacije ALDE (grupacija koja okuplja liberale koji bi trebali se zalagati za slobodu govora i pisane riječi op.). Međutim, u Europskom vijeću problemu još uvijek nije dano jasno ime.
David McAllister, njemački zastupnik Europske pučke stranke, izrazio je zabrinutost oko miješanja u demokratski proces Europske unije koji bi u konačnici mogao potaknuti nepovjerenje građana, što smatra ‘apsolutno neprihvatljivim’.
Prijetnje već postoje, upozorava Europska komisija. Prema Věri Jourovi, povjerenici Europske komisije za pravosuđe, potrošače i jednakost spolova, posljednji skandal Cambridge Analytica šokirao je cjelokupan demokratski sustav.
> Hrvatska izvještajna novinska agencija – HINA opet širi neistine o GI Narod odlučuje
U rujnu je Komisija je predložila cijeli paket mjera za borbu protiv dezinformacija u kampanjama i kibernetičkih napada na izborne kampanje.
Kao prvo, trebala bi postojati ‘mreža izborne suradnje’ kako bi se države članice zajedno umrežile svoja nacionalna izborna povjerenstva. Komisija je u travnju organizirala konferenciju na kojoj su države članice izmijenile svoja iskustva i najbolje izborne prakse. Sljedeći sastanci predviđeni su za siječanj i travanj 2019. godine.
Istovremeno, treba se raditi na unaprjeđenju transparentnosti izbornih kampanja na internetu. Prema priopćenju Europske komisije, političko oglašavanje će u budućnosti morati navesti stranke i grupacije stoje iza njih, ali i kriterije prema kojima su korisnicima bili prezentirani određeni oglasi.
Državama članicama će se omogućiti da nametnu sankcije, ako to bude potrebno. Štoviše, političke stranke koje budu kršile pravila o zaštiti podataka tijekom izbornih kampanja, trebat će platiti kaznu u visini od 5 posto svog godišnjeg proračuna.
Strah od zloupotrebe podataka korisnika u svrhu predizborne kampanje potaknulo je korištenje velike količine podataka, kao što je to bilo i u slučaju Cambridge Analytica prije dvije godine.
Međutim, ostaje problem tzv. ‘lažnih vijesti’ koji izrazito zabrinjava većinu europskih djelatnika i političara. Razlog tome je činjenica da se radi o fenomenu kojeg je teško iskorijeniti i koji predstavlja prijetnju demokratskim procesima.
> Kako je HINA loše prognozirala ishod mađarskih izbora?
Prema rezultatima istraživanja Eurobarometra, najmanje 83 posto ispitanika složilo se s tom tvrdnjom.
EU je bila osobito osjetljiva na lažne vijesti, vjeruje glasnogovornik Europskog parlamenta Jaume Duch Guillot.
– Glavni razlog osjetljivosti leži u tome što su europska pitanja više-manje nepoznata i sukladno tome je lako lažno informirati ljude o Europskoj uniji – dodao je.
Opće je prihvaćeno da su lažne vijesti korištene u prošlosti uvelike utjecale na demokratske odluke.
Navodno, Komisija pokušava regulirati taj problem pokretanjem komisije za ‘lažne vijesti’, dok Europski parlament ima operativnu grupu koja održava internetsku stranicu o ‘lažnim vijestima’ iz istočne Europe. Štoviše, Parlament poziva na uređivanje kodeksa ponašanja na internetu za sve poslovne subjekte.
> Evo što kaže upravni odbor HINA-e o prenošenju lažnih vijesti o U ime obitelji…
Skupina tehnoloških tvrtki, među kojima su Google, Facebook i Mozilla, u rujnu su iskazale svoju spremnost slijediti autoregulaciju koju je predložila EU. Prema novom kodeksu, prihodi poslovnih subjekata koje su generirali lansiranjem lažnih vijesti i lažnih profila u marketinške svrhe bili bi zabranjeni. Naime, neki stručnjaci sumnjaju da bi tako oštre mjere polučile željeni rezultat. Oni smatraju da je pokušaj suočavanja EU s dezinformacijama nedovoljan s obzirom na realnu opasnost od ruskih kibernetičkih malverzacija tijekom predizborne kampanje.
– Ovo je borba u koju ulazimo nepripremljeni – zaključio je Esteban Gonzalez Pons, potpredsjednik Europske pučke stranke.
Cijeli članak možete pročitati ovdje
Tekst se nastavlja ispod oglasa
