Pobjede euroskeptičnih nacionalista u Francuskoj i Velikoj Britaniji i njihov relativan uspjeh u drugim europskim zemljama, temeljen na nezadovoljstvu birača političkom štednje i prosvjedom protiv tradicionalnih političkih klasa, obilježile su izbore za Europski parlament, analiziraju u ponedjeljak europski mediji.
Najveće iznenađenje dogodilo se u Francuskoj gdje je antieuropska i krajnje desna Nacionalna fronta Marine Le Pen izvojevala svoju prvu pobjedu na nacionalnim izborima osvojivši 25 posto glasova. Na prošlim izborima NF osvojila je samo šest posto glasova.
“Ljudi su jasno i glasno rekli svoje. Ne žele da ih više vode tehnokrati i birokrati izvan francuskih granica. Žele da ih vode Francuzi, za Francusku. Francuska je bila i bit će političko srce Europe. Ono što se događa u Francuskoj signal je onoga što će se dogoditi u svim zemljama – povratak nacije”, rekla je Le Pen nakon objave izbornih rezultata i odmah, kao čelnica najjače stranke u zemlji, zatražila raspuštanje parlamenta.
Francuski premijer Manuel Valls rezultate izbora nazvao je “tužnim trenutkom za Francusku”. “Ovo nije samo upozorenje, ovo je šok, politički potres”, naglasio je.
Vladajuća socijalistička stranka predsjednika Francoisa Hollandea doživjela je debakl, osvojivši samo 14 posto glasova, najmanje u dvadeset godina.
Predsjednica stranke Marine Le Pen, koja je na predsjedničkim izborima 2012. dobila čak 18 posto glasova, svoju strategiju temelji na ‘de-demonizaciji’ stranke. To je pokušao učiniti i njezin otac Jean-Marie Le Pen, no ona je u tome uspješnija. Otkako je 2011. preuzela vodstvo nad strankom, nastoji promijeniti njezinu sliku u javnosti jer ju se često doživljava kao stranku ostarjelih i zadrtih antisemita i mladih skinheadsa. No, to joj je uspjelo samo donekle.
Čelnik EPP-a u Europskom parlamentu Joseph Daul kazao je da je “tužan” zbog izbornog ishoda u Francuskoj. Predsjednik EP Martin Schulz također. “Tužan je dan za EU kada rasistički, ksenofobni i antisemitski program osvoji 25 posto glasova”, rekao je.
Politički potres najavljuje i čelnik britanskog euroskeptičnog UKIP-a Nigel Farage koji je na izborima osvojio 27.5 posto glasova, pobijedivši oporbene laburiste (25.4 posto) i konzervativce premijera Davida Camerona (24 posto).
“Ukip će pobijediti na ovim izborima, i da, to će biti potres jer nikad ranije u povijesti britanske politike jedna ‘pobunjenička’ stranka nije izašla kao pobjednica nacionalnih izbora”, rekao je čelnik Stranke britanske neovisnosti u Southamptonu. “Ne želim samo da Velika Britanija napusti Europsku uniju, želim da Europa napusti Europsku uniju”, dodao je Farage. “Europska integracija završila je večeras”, naglasio je.
No, Farageu ne pada na pamet ući u savez s Nacionalnom frontom koju smatra ekstremnom. “Ni ne razmišljamo o tome. To se nikada, nikada neće dogoditi”.
Jačanje UKIP-ove popularnosti pripisuje se nezadovoljstvu birača tradicionalnim strankama i slaboj izlaznosti birača na izbore. Glasove za UKIP analitičari smatraju prosvjednim glasovima protiv cijele političke klase, otuđene i karijerističke, dok su ljudi koji vode UKIP sušta suprotnost uštogljenim, profesionalnim političarima.
I u Danskoj je krajnje desna Narodna stranka osvojila najviše glasova birača. Nacionalisti su ostvarili i jako dobre rezultate u Austriji, Mađarskoj, Švedskoj, Finskoj.
Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso pozvao je u ponedjeljak europske snage da se “okupe”, nakon dobrog rezultata euroskeptičnih stranaka na europskim izborima u nedjelju.
“Došao je trenutak se da se okupimo i definiramo budućnost Unije”, rekao je Barroso u priopćenju, dodajući da je uvjeren u činjenicu da velika većina članova Europskog parlamenta želi iskoristiti izazov i “donijeti opipljive koristi europskim građanima”.
S obzirom na veliki uspjeh koji su na ovim euroizborima zabilježili eurofobi, i ekstremno desni i radikalna ljevica, jedina moguća većina izgleda da leži u velikoj koaliciji konzervativaca i socijalista, s eventualnom potporom liberala. Te snage “ne slažu se u svakoj pojedinosti, ali dijele temeljni konsenzus o Europi koju sada treba ojačati”, dodao je.
Kandidat EPP za predsjednika Europske komisije Jean Claude Juncker nije tako nezadovoljan. “Proeuropske stranke će imati većinu u EP-u. Krajnja desnica, suprotno medijskim tvrdnjama, nije dobila ove izbore”, smatra.
Po posljednjim podacima, Europska pučka stranka (EPP) osvojila je 212 mandata u Europskom parlamentu (28,2 posto), socijalisti 186 (24,8 posto), liberali 70 (9,3 posto), konzervativci 44 (5,9 posto), krajnja ljevica 43 (5,7 posto), neovisni 38 (4,8 posto) i krajnja desnica 36 (4,8 posto). Ostalih, novoizabranih je 67 zastupnika (8,9) posto. Oni su mahom iz euroskeptične struje i mediji predviđaju da će takvih zastupnika u EP ukupno biti 141.
U mnogim zemljama, što je još jedna od karakteristika izbora, vladajuće stranke doživjele su poraze. Uz već spomenute Francusku i Britaniju to se dogodilo i u Grčkoj, gdje je krajnje lijeva Siriza s Aleksisom Ciprasom na čelu pobijedila vladajuću koaliciju, te u Švedskoj, Hrvatskoj, Portugalu, Bugarskoj, Češkoj, među ostalima. U Njemačkoj i Španjolskoj su vladajući ostvarili značajno manji postotak glasova nego na prethodnim izborima.
Eurofili zato slave odaziv na izbore, koji po posljednjim podacima iznosi 43,09 posto. Iako za samo 0,1 posto veći nego na izborima 2009. neki ga europski političari smatraju povijesnim preokretom trende. Od 1979. na svakim sljedećim izborima za EP odaziv je bio sve manji.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
