Angela Merkel je u nedjelju navečer službeno objavila svoju kandidaturu za četvrti mandat na mjestu njemačke kancelarke, kako bi “obranila demokratske vrijednosti”, te je pritom najavila “teške” izbore sljedeće godine.
“Borba za naše demokratske vrijednosti, kao i obrana našeg životnog puta suočenog s porastom populizma, bit će ključni elementi programa”, rekla je Merkel novinarima nakon sastanka njezine konzervativne Kršćansko-demokratske unije (CDU) u Berlinu. Merkel je prema anketama favoritkinja za pobjedu na izborima.
Ona je ocijenila da će njemački parlamentarni izbori, predviđeni u rujnu ili listopadu, biti teži nego ikada, barem od njemačkog ujedinjenja 1990., zbog polarizacije društva i nedavnog uspjeha Alternative za Njemačku.
Merkel je također naglasila da je do njezine kandidature došlo u uzburkanom svjetskom kontekstu s međunarodnom situacijom koja se treba prilogoditi nakon američkih izbora obilježenih pobjedom Donalda Trumpa.
Ona je “grotesknim i apsurdnim” nazvala pozive onih koji u njoj vide posljednjeg branitelja “slobodnog svijeta” i demokratskih vrijednosti od porasta populizma, kojeg ocrtava uspjeh Trumpa u SAD-u ili pobjeda pobornika Brexita u Velikoj Britaniji.
Merkel (62) je na vlasti od 2005., a zadnjih mjeseci je nailazila na brojne probleme, od kritike zbog rješavanja migrantske krize do pada potpore u prilikama rasta desnog populističkog raspoloženja.
Njemačka, najsnažnija europska gospodarska sila, nema ograničenja broja mandata kancelara.
Još jedan puni četverogodišnji mandat predstavljao bi izjednačavanje poslijeratnog rekorda koji je postavio njezin mentor Helmut Kohl, koji je bio kancelar za vrijeme pada Berlinskog zida.
Očekuje se da će odluka Merkel vjerojatno biti pozdravljena u mnogim prijestolnicama kao znak stabilnosti nakon šokantne odluke Velike Britanije u lipnju da napusti Europsku uniju i izbora Donalda Trumpa ovaj mjesec za američkog predsjednika, ocjenjuje AFP.
Angela Merkel – od kraljice štednje do bakljonoše demokracije
Kći pastora koja je odrasla iza Željezne zavjese, Angela Merkel postala je “kancelarka Europe” i traje duže od cijelog naraštaja svjetskih čelnika.
Suprotno od svojih nekadašnjih partnera, Georgea W. Busha, Tonyja Blaira, Jacquesa Chiraca i Silvija Berlusconija, Merkel je i dalje na vlasti i pokušat će tamo i ostati još četiri godine
Tijekom vladavine preuzela je glavnu ulogu u europskoj dužničkoj i migrantskoj krizi, suprostavila se Rusiji u ukrajinskoj krizi i sada, nakon izbora Donalda Trumpa za američkog predsjednika, mnogi je vide kao bakljonošu zapadne liberalne demokracije, ocjenjuje agencija France Presse.
S doktoratom iz kvantne kemije, Merkel (62) mnogo je poznatija po metodičkom i pragmatskom pristupu rješavanju problema, nego po govorničkim floskulama i dalekosežnim političkim vizijama.
Cijepljena od taštine i vješta u izbjegavanju zamki dugog boravka na vlasti, živi u stanu u Berlinu sa svojim sramežljivim suprugom Joachimom Sauerom, također znanstvenikom, kupuje u lokalnom dućanu i provodi praznike šetajući Alpama.
Nijemci to izgleda vole pa su “mutti”, kako je zovu, već triput izabrali da vodi zemlju.
Mama Merkel
Njezin ugled kao čelnice koja je sigurna u ono što radi uzdrman je prošle godine kada je otvorila njemačke granice stotinama tisuća migranata i izbjeglica iz svjetskih kriznih žarišta.
Bio je to najveći rizik u njezinoj političkoj karijeri kojim je osvojila srca zahvalnih tražitelja azila koji su joj klicali kao “mami Merkel”.
Ali je potaknuo i val populizma i porast zločina iz mržnje te razljutio njezine europske saveznike.
Pošto se ove godine broj pristiglih migranata znatno smanjio, njezin se rejting u domovini u međuvremenu oporavio i opet iznosi oko 60 posto.
U kampanju za izbore 2017. zato ulazi kao najjači kandidat, bez ozbiljnog suparnika na vidiku i u oporbi i u vlastitoj stranci.
Iza Zida
Merkel je rođena kao Angela Dorothea Kasner 1954. u lučkom gradu Hamburgu, ali svega nekoliko tjedana kasnije njezina se obitelj preselila u mali gradić na komunističkom njemačkom istoku, u vrijeme kada je većina obitelji išla u suprotnom smjeru. Sedam godina poslije istočna Njemačka opasala se zidom.
Njezini biografi kažu da ju je život u policijskoj državi naučio da svoje prave misli skriva iza pokeraškog lica.
Kao i većina učenika i Merkel se pridružila državnoj socijalističkoj mladeži, ali je odbila suradnju s tajnom policijom Stasi.
Najbolja studentica u svojoj klasi, briljirala je u matematici i ruskom, što će joj kasnije mnogo pomoći u održavanju komunikacije s ruskim predsjednikom Vladimirom Putnom koji je službovao kao časnik KGB-a u Dresdenu u vrijeme pada Berlinskog zida.
U to je vrijeme 35-godišnja Merkel radila u berlinskom laboratoriju, ali se brzo pridružila skupini nazvanoj Demokratsko buđenje.
Skupina se spojila s demokršćanima tadašnjeg kancelara Helmuta Kohla koji je Merkel uzeo pod svoje i blagonaklono je zvao “svojom curom”.
Njezin mentor nije bio jedini političar koji je podcijenio Angelu Merkel i zato platio cijenu. Kada se Kohl upleo u skandal s financiranjem kampanje 1999. godine, Merkel je otvoreno pozvala stranku da ga se riješi.
Taj hrabar potez potaknuo je njezin meteorski uspon koji je 2005. rezultirao pobjedom na izborima i ulaskom u “saveznu kancelariju”. Bila je prva žena toj dužnosti i najmlađa od svih predsjednika vlada u povijesti.
Čelnica slobodnog svijeta
U stranci kojom dominaraju muškarci s juga, mahom katolici, žena s komunističkog istoka s dva braka iza sebe i bez djece, bila je i ostala autsajder.
Kao stranačka čelnica pomaknula je CDU prema centru provedbom socijalne politike, ukidanjem obaveznog vojnog roka i odustajanjem od nuklearne energije.
Tijekom dužničke krize Merkel je propovijedala fiskalnu disciplinu i stroge mjere štednje. U južnoj Europi su je zbog toga otvoreno mrzili i katkad karikaturalno prikazivali u nacističkoj odori.
Ta se slika promijenila s izbijanjem migrantske krize, kada ju je Der Spiegel nazvao “Majkom Angelom” i odjenuo joj habit časne sestre.
S Brexitom, izborom Donalda Trumpa i političkim promjenama diljem Europe, Merkel čekaju novi izazovi.
U svijetu zatečenom rezultatom američkih predsjedničkih izbora, mnogi hrabru njemačku političku veteranku vide svjetionikom nade, drži AFP.
Profesor na Oxfordu Timothy Ash nedavno je u Guardianu napisao da je Trumpovom pobjedom “Merkel postala vođa slobodnog svijeta”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
