Javni dug iskazan udjelom u bruto domaćem proizvodu (BDP) na razini Europske unije (EU) i eurozone u drugom kvartalu 2017. smanjen je na kvartalnoj i godišnjoj razini, a Hrvatska je izdvojena u skupinu članica s najvećim padom njegova udjela na kvartalnoj razini, pokazalo je izvješće Eurostata.
Na razini 28-člane EU udio javnog duga u BDP-u u drugom je ovogodišnjem kvartalu u odnosu na prva tri mjeseca smanjen za 0,2 postotna boda, na 83,4 posto, pokazalo je u utorak objavljeno izvješće Eurostata.
I na razini eurozone udio javnog duga u BDP-u smanjen je na tromjesečnoj razini, skliznuvši na 89,1 posto, s 89,2 posto koliko je iznosio u prvom tromjesečju 2017. godine.
Daleko najveći javni dug, mjeren udjelom u BDP-u, krajem drugog tromjesečja zabilježen je u Grčkoj, od 175 posto BDP-a. Slijedi Italija sa 134,7 posto BDP-a, koju u stopu prati Portugal sa 132,1 posto BDP-a.
Najniži udio javnog duga u BDP-u, s druge strane, u drugom je kvartalu imala Estonija, od 8,9 posto. Slijede Luksemburg i Bugarska, s 23,4 odnosno 27,7 posto BDP-a.
U usporedbi s prvim tromjesečjem 2017. udio javnog duga u BDP-u uvećan je u sedam država članica EU-a, smanjen je u njih 20, a ostao je nepromijenjen samo u Velikoj Britaniji.
Najizrazitiji rast javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u zabilježili su Litva, za 2,6 postotnih bodova, i Portugal, za 1,7 postotnih bodova. Slijede Italija i Latvija, sa udjelom duga višim za 0,7 postotnih bodova, te Francuska gdje je on uvećan za pola postotnog boda.
Najveće pak smanjenje udjela javnog duga u BDP-u zabilježila je Hrvatska, za 4,5 postotnih bodova. Slijedi Slovačka, s padom za 1,6 postotnih bodova, Malta s padom za 1,4 postotna boda, te Belgija i Grčka, gdje je udio javnog duga u BDP-u smanjen za po 1,1 postotni bod.
U Hrvatskoj je javni dug iskazan kao udio u BDP-u krajem drugog kvartala 2017. iznosio 81,9 posto, tek nešto ispod prosjeka u EU.
Pad i na godišnjoj razini u EU i Hrvatskoj
U odnosu na drugi kvartal 2016., javni dug mjeren udjelom u BDP-u na razini EU-a smanjen je za 0,4 postotnih bodova. U 19-članoj eurozoni pao je za 1,7 postotnih bodova.
U tom je razdoblju najveći rast udjela duga u BDP-u zabilježen u Litvi, za 1,8 postotnih bodova, a slijede Luksemburg i Francuska, s rastom za 1,4 odnosno 1,3 postotna boda.
Najveći pad na godišnjoj razini zabilježen je u Grčkoj, za 4,7 postotnih bodova, Nizozemskoj, za 4,5, i u Njemačkoj, za 3,9 postotnih bodova. Slijede Malta i Austrija, s padom udjela javnog duga u BDP-u za 3,8 odnosno 3,5 postotnih bodova.
U Hrvatskoj je udio javnog duga u BDP-u u drugom kvartalu 2017. godine prema istom razdoblju prošle godine smanjen za 2,2 postotna boda.
