Slovenski parlament odbio je inicijativu dviju desnih stranaka da se održi referendum na kojemu bi se birači odlučili o prihvaćanju ili odbacivanju globalnog kompakta o migracijama, odnosno Marakeškoj deklaraciji.
>Što donosi Marakeški sporazum koji je podržala Plenkovićeva Vlada?
Slovenska demokratska stranka (SDS) Janeza Janše i Nacionalna stranka (SNS) Zmage Jelinčiča predlagale su da birači na referendumu odgovaraju na pitanje: “Jeste li za to da Slovenija pristupi Globalnom dogovoru o sigurnim, uređenim i zakonitim migracijama koji izjednačuje legalne i ilegalne migracije?”.
Parlamentarni odbor za vanjsku politiku u srijedu je, nakon četvorosatne rasprave, odlučio da takav prijedlog nije adekvatan za početak zakonodavne procedure raspisivanja referenduma, a ‘za’ su glasovali samo predstavnici Janšine i Jelinčičeve stranke.
>(VIDEO) Otvoreno: Što nam donosi Marakeški sporazum?
Prije toga, pravna služba parlamenta ocijenila je da je predloženo referendumsko pitanje “nejasno” i zato ne može biti postavljeno na referendumu te navela da odluke o prihvaćanju međunarodnih sporazuma i konvencija donose vlada ili parlament i da ne mogu biti predmet referendumskog odlučivanja.
Unatoč prvotnim rezervama, slovenska vlada koju vodi premijer Marjan Šarec u prosincu je prihvatila Marakešku deklaraciju, uz izjavu da je globalni kompakt o uređenim migracijama dobar korak kako bi se migracijski problemi počeli rješavati multilateralnom suradnjom, te da se radi o političkom, a ne pravno obvezujućem aktu koji bi države prisilio na promjenu migracijske politike koja ostaje u nadležnosti država kao suvereno pravo.
Sjednici vanjskopolitičkog odbora na kojoj je inicijativa za održavanje referenduma odbijena prisustvovao je i ministar vanjskih poslova Miro Cerar, podržavši stajališta vlade da je potpisivanje Marakeške deklaracije bilo pozitivan čin.
Na tvrdnju oporbene desnice da su nekontrolirane migracije iz islamskih država dovele do Brexita i urušavanja europske sigurnosne politike, Cerar je kazao da je Brexit “posljedica populizma i širenja lažnih vijesti”, pri čemu su državljani Velike Britanije, po njegovim riječima bili prevareni.
Većina višesatne rasprave prije odbacivanja inicijative o referendumu odvijala se između stranaka Ljevice (L), stranke koja je naklonjena primanju izbjeglica i migranata i predstavnika oporbenih desnih stranaka.
Zastupnici Ljevice (L) optužili su inicijatore referenduma da govorom mržnje i otvorenim “rasizmom” plaše obične građane pred nepostojećom prijetnjom i to iz vlastitih političkih motiva, dok su predstavnici oporbe Ljevicu (L) optuživali da je kriva za ilegalne migracije koje mogu ugroziti nacionalni identitet i suverenost Slovenije.
Protivnici strahuju od zadiranja u suverenitet, a zagovornici pozivaju na “zaštitu ljudskih prava”
Podsjetimo, Globalnom kompaktu UN-a tzv. Marakeškom sporazumu usprotivio se niz država, među kojima neke iz srednje i istočne Europe. Protivnici Globalnog kompakta o migracijama kao najveće zamjerke navode zadiranje u suverenitet država, izjednačavanje legalnih i ilegalnih migracija te strahuju od nekontroliranog priljeva migranata, dok zagovornici pozivaju na “potrebu zajedničkog upravljanja migracijama i bolju zaštitu ljudskih prava”.
SAD, Austrija, Australija, Izrael, Bugarska, Švicarska, Latvija, kao i cjelokupna Višegradska skupina u kojoj su Poljska, Mađarska, Češka i Slovačka – odbijaju potpisati Marakeški sporazum.
Australija odbija Marakeški sporazum te teško optužuje Ujedinjene narode i njihove stvarne motive
Izrael napušta Marakeški sporazum, Austrija smatra da treba štititi samo nacionalne interese
Plenković služi Bruxsellesu, a ne hrvatskim interesima
Premijer Andrej Plenković tvrdio da je Globalni kompakt “rezultat želje međunarodne zajednice da pronađe globalno rješenje prije svega za zakonite migracije”.
Ustvrdio je da je sporazum iz Marakeša globalni odgovor na pitanje migracija, da je riječ o neobvezujućem tekstu te da ga je potrebno potpuno demistificirati u hrvatskoj javnosti. Rekao je da je proces izrade toga dokumenta započeo donošenjem deklaracije UN-a 2016., prije nego što je on preuzeo vladu.
“Mislim da trebamo demistificirati ovu raspravu koja je krenula u hrvatskoj javnosti. To je pravno neobvezujući tekst, nije međunarodni ugovor, riječ je o katalogu mjera i ne vidim razloga zašto bi on trebao izazivati toliko prijepora i donekle generiranu histeriju od uvijek istih stranka i aktera. To je već ‘deja vu’, a što se tiče naše interne priče, mi ćemo lijepo objasniti svima, imati raspravu i vidjeti tko će ići u Marakeš. U krajnoj liniji poziv je išao izravno predsjednici, nije ni išao meni”, izjavio je Plenković.
>Juncker slično kao Plenković ustvrdio da oni koji su se povukli iz Marakeškog sporazuma – ne čitaju
I Europska komisija je, slično kao i Plenković, ustvrdila da one zemlje koje ne prihvaćaju Globalni kompakt o migracijama ne znaju njegov sadržaj jer to ne bi učinile da su ga pročitale.
Glasnogovornik Europske komisije Margaritis Schinas je odgovarajući na upit novinara da komentira rastući broj zemalja članica koje ne prihvaćaju Globalni kompakt, tzv. Marakešku deklaraciju, citirao predsjednika Komisije Jeana-Claudea Junckera koji je u Berlinu izjavio da “one zemlje koje su napustile kompakt ne bi to učinile da su ga pročitale”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
