Klinički psiholog Miguel Guerrero iz Španjolske objašnjava što je uzrok činjenice da djeca sve više podižu ruku na sebe i počine samoubojstvo. Jedan od njih je što su “resursi dodijeljeni borbi protiv Covid-a preusmjereni na štetu primarne zdravstvene zaštite i mentalnog zdravlja.”
U 2020. godini Španjolska je zabilježila gotovo 4000 samoubojstava. To je najveći broj samoubojstava zabilježen od početka evidencije 1906. godine. Slučajevi samoubojstava ukupno su se povećali za 7,4 posto u 2020. u odnosu na prethodnu godinu. Čak 3941 osoba je sebi oduzela život: u prosjeku 11 ljudi dnevno.
Zastrašujuća činjenica – broj samoubojstva djece se udvostručio
Nažalost, među njima je i mnogo djece.
Među djecom mlađom od 15 godina stopa samoubojstava se udvostručila u 2020. godini. Kod osoba starijih od 80 godina također je zabilježen porast broja samoubojstava od 20 posto, izvještava španjolski list El Mundo.
Prema spolu, 2930 muškaraca i 1011 žena oduzelo je sebi život 2020. godine. Prvi put u povijesti Španjolske je više od tisuću žena počinilo samoubojstvo.
Klinički psiholog: COVID pandemija je najviše ugrozila najranjivije
Klinički psiholog Miguel Guerrero je voditelj Jedinice za prevenciju i intenzivnu intervenciju u suicidalnom ponašanju u Marbelli. On povezuje samoubojstva sa Covid pandemijom: „Covid je oluja koju su svi prošli. Ali neki jahtom, a drugi čamcem na vesla. Pandemija nije bila demokratska, više je zahvatila najugroženije.”
Oslanjajući se na vlastite terapije i kolektivna istraživanja, Guerrero opisuje što se dogodilo 2020. godine. A to je: “Povećali su se čimbenici rizika za samoubojstvo. Pojačali su se mentalni poremećaji, depresija, tjeskoba, nesanica… I ozbiljni mentalni poremećaji su se povećali. Sve se pogoršalo zbog zdravstvenih prepreka, pada prisutnosti, slabe telemedicine. Zdravstveni sustav je postavio mnoge barijere. Resursi dodijeljeni Covidu preusmjereni su na štetu primarne zdravstvene zaštite i mentalnog zdravlja. Gospodarska situacija, nezaposlenost i gubitak prihoda stvara neizvjesnost i mnoge probleme. Povijesno gledano, znamo da porast nezaposlenosti od 1% generira porast stope samoubojstava za 0,8%. Ima ljudi koji dolaze na konzultacije autom jer žive u autu. Povećana je i konzumacija droga i alkohola, što je važan čimbenik posebno kod mladih. I, na kraju, traumatična iskustva imaju svoju cijenu: tuga, bolest, obiteljsko i rodno nasilje. Sve je to, zajedno sa usamljenošću, dovelo do toga da ljudi upadnu u probleme. I razmišljaju sve više o tome da si oduzmu život.”
