U Hrvatskoj je u srpnju promet u trgovini na malo realno pao oštrih 2 posto na godišnjoj razini, što je najveći pad potrošnje od ožujka 2013. godine, objavio je danas Državni zavod za statistiku.
Prema objavljenoj procjeni promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u srpnju, prema kalendarski prilagođenim podacima, nominalno je pao za 2,4 posto, dok je realno pao 2 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Najveći pad od ožujka 2013.
Nakon blagog 0,1 posto rasta u lipnju, pad u srpnju najveći je od ožujka 2013. godine, kada je potrošnja potonula 2,1 posto. Od početka godine potrošnja prilično oscilira. U prva je dva mjeseca stagnirala, da bi u ožujku i travnju porasla. U svibnju je, pak, promet u trgovini na malo potonuo 1,8 posto.
Posljedica je slabosti domaće potražnje, ali i smanjene potrošnje turista
„U tom je mjesecu utjecaj turista dosta bitan na kretanje prometa u maloprodaji, a ove je godine, po podacima DZS-a, u srpnju bilo 2,1 posto manje noćenja nego u istom lanjskom mjesecu. Stoga se mogao očekivati određeni negativni utjecaj na kretanja u trgovini na malo“, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist u Splitskoj banci, a prenosi poslovni.hr. S druge strane, domaća je potražnja i dalje dosta slaba, što je posljedica i pada zaposlenosti u prvoj polovini godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Šantić ističe i kako se skroman optimizam potrošača vidi u slaboj potražnji za potrošačkim kreditima. Također, potvrđuje se da osobna potrošnja, koja je ključna za stabilizaciju gospodarskog oporavka, više ne može biti generator rasta, nego to treba biti rast industrijske proizvodnje i izvoza. Međutim, teško da industrijskih sektor sam može pokrenuti gospodarstvo, dok se ne stabiliziraju osobna potrošnja i kapitalne investicije, objasnio je Šantić.
U osvrtu na podatke DZS-a, analitičari Raiffeisenbank Austria navode, pak, da osim lošijih podataka iz turističkog sektora, doprinos negativnim kretanjima u maloprodaji i dalje dolazi od vrlo slabog tržišta rada, visoke razine potrošačkog pesimizma te nepovoljnih očekivanja glede oporavka hrvatskog gospodarstva.
Poručuju i da ove godine ne očekuju oporavak prometa u trgovini na malo, već blagu stopu rasta od svega 0,2 posto realno.
Nejasna slika na početku trećeg tromjesečja
Prvi značajni podaci za srpanj pokazuju vrlo nejasnu sliku gospodarskih kretanja na početku trećeg tromjesečja, nakon što je nedavno objavljeno da je u drugom kvartalu bruto domaći proizvod (BDP) pao već 11. tromjesečje zaredom.
Jučer je objavljeno da je, nakon lipanjskog pada za 1,7 posto, industrijska proizvodnja u srpnju porasla 1,4 posto na godišnjoj razini. No, današnji podatak o oštrom padu potrošnje ne ulijeva optimizam.
„Stoga i dalje ostajem na prognozi o padu gospodarske aktivnosti u ovoj godini za 0,5 posto. Pritom ne očekujem značajnija odstupanja u drugoj polovini godine u odnosu na prvu“, zaključuje Zdeslav Šantić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
