Za dva tjedna, u nedjelju, 2. listopada 2022. održavaju se izbori u Bosni i Hercegovini. O toj temi za Narod.hr govori politolog dr. sc. Jakov Žižić, poslijedoktorand s Odjela za komunikologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta.
> (VIDEO) O rezultatima izbora za Hrvatski sabor: Dr. Željka Markić i prof. Jakov Žižić
Narod.hr: Politolog ste i poslijedoktorand na Odjelu za komunikologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Možete li nam se ukratko predstaviti? Kako je teklo Vaše znanstveno formiranje i kojim se temama prvenstveno bavite?
Dr. sc. Jakov Žižić: Na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu sam stekao naslov magistra politologije i doktorirao na temu političkog vodstva Franje Tuđmana. Od 2018. sam zaposlen na Odjelu komunikologije Hrvatskog katoličkog sveučilišta, prvo kao asistent i sad kao poslijedoktorand. Moji znanstveni interesi su političke ideje i politička praksa demokršćanstva, konsocijacijska demokracija (model političkog uređenja u duboko podijeljenim društvima poput BIH) te općenito politički procesi u Hrvatskoj i BIH. S obzirom da sam Sinjanin, bavim se i poviješću Sinja i Sinjske alke. Hrvatsko katoličko sveučilište je inače jedina akademska institucija na kojoj se izvodi predmet Sinjska alka.
> Politolog dr. sc. Dražen Barbarić: Hrvate u BiH želi se svesti na kulturni artefakt
Narod.hr: U fokusu vašeg znanstvenog rada su politički sustav i politika u BIH. Još su samo dva tjedna do izbora u toj zemlji, izbora kojeg Hrvati dočekuju s nezadovoljstvom, ponajprije zbog neriješenog pitanja izbornog zakona. Kako biste Vi definirali najveći problem ovih izbora?
Dr. sc. Jakov Žižić: Nadsvođujući politički problem u BIH je nepostajanje suglasnosti Bošnjaka, Hrvata i Srba o teritorijalno – političkom uređenju države, ali i o samoj potrebi njezina postojanja. Dejtonski mirovni sporazum je uspostavio politički poredak koji je umnogome (ali ne i u potpunosti) zasnovan na podjeli vlasti između triju konstitutivnih naroda. Taj je sustav Hrvatima i Srbima kao malobrojnijim konstitutivnim narodima u BIH osigurao jednakopravnost u odnosu na brojnije Bošnjake.
Srbi su bili i dodatno institucionalno zaštićeni jer je uspostavljen srpski politički entitet Republika Srpska. Bošnjačka politika je od početka bili nezadovoljna dejtonskim ustavnim poretkom smatrajući da Hrvati i Srbi ne zaslužuju jednak udjel u vlasti kao i Bošnjaci koji sebe smatraju jedinim autohtonim i državotvornim narodom u BIH, kao i kontinuiranom žrtvom zločinačke (pa čak i genocidne) politike Srba i Hrvata (odnosno Srbije i Hrvatske).
Međunarodni akteri (prvenstveno američka diplomacija) koji su uspostavili dejtonski poredak podjele vlasti, uskoro su odustali od tog modela i počeli su davati prednost većinskom tipu demokracije koji koncentrira moć u rukama brojčane većine, a to su Bošnjaci. Od 2000. godine međunarodni akteri su preko Ureda visokog predstavnika u Sarajevu počeli intervenirati u politički poredak i politiku BIH gurajući tu zemlju u smjeru većinske demokracije i vlasti najbrojnijeg (bošnjačkog) naroda.
Na krilima intervencionizma i podrške međunarodnih aktera, bošnjačka politika je 2006. po prvi put odlučila iskoristiti svoju brojčanu nadmoć nad Hrvatima u Federaciji BiH kako bi izabrali Bošnjacima podobnog Hrvata (Željka Komšića) u državno predsjedništvo. Bošnjačko preglasavanje Hrvata u izborima za državno predsjedništvo je uspješno ponovljeno 2010. i 2018. (bilo bi i 2014. da se Komšić imao pravo kandidirati). Komšić je kandidat i na ovim izborima, ali je nešto nesigurniji u svoju pobjedu jer mu vodeća bošnjačka stranka SDA ne može jednostavno preliti višak svojih glasova kao u ranijim izbornim ciklusima. Zbog mogućnosti gubitka pozicije u Predsjedništvu BIH, Komšić prednjači u podgrijavanju strahova i frustracija među Bošnjacima plašeći ih navodnom agresivnom politikom Hrvatske.
Intervencijama Ureda visokog predstavnika stvoreni su i uvjeti za bošnjačko preglasavanje Hrvata u izborima za Dom naroda Federacije BIH koji je u dejtonskoj ustavnoj arhitekturi predviđen za predstavljanje i zaštitu interesa konstitutivnih naroda. Zloupotrebljavajući način biranja izaslanika u Dom naroda iz kantonalnih (županijskih) skupština, bošnjačka politika nastoji preuzeti najmanje 6 od 17 hrvatskih izaslanika u Domu naroda čime bi mogli formirati Vladu Federacije BIH bez stranaka za koje glasuje 90 posto Hrvata u BIH. To bi u konačnici značilo eliminiranje Hrvata kao političkog subjekta u BIH.
Narod.hr: Odvjetnik Luka Mišetić nedavno je izjavio da će, nakon izbora, Hrvatska vjerojatno imati pravo raskinuti Daytonski sporazum. Je li to izgledan scenarij i kako će, po Vama izgledati budućnost Bosne i Hercegovine nakon ovih izbora?
Dr. sc. Jakov Žižić: Budućnost BiH je trasirana u smjeru političke agonije čemu su bitno doprinijele pristrane i nepromišljene intervencije međunarodnih aktera od 2000. godine. Dejtonski sporazum je omogućio mir, državnost i demokraciju u BIH i mogao je biti temelj za ublažavanje dubokih etničkih podjela dogovorima i kompromisima. No, međunarodnim akterima se nije sviđala prevelika važnost konstitutivnih naroda u političkom uređenju zemlje i odlučili su se za uklanjanje dejtonskih mehanizama podjele vlasti koji su štitili interese konstitutivnih naroda. Time su najviše oštećeni Hrvati kao najmalobrojniji konstitutivni narod, ali je i BIH postala politički nestabilnija i disfunkcionalnija država.
U budućnosti možemo očekivati nastavak pritiska na dejtonski ustavni poredak i pokušaje uklanjanja preostalih mehanizama koji omogućavaju političku suverenost i jednakopravnost Hrvata, Srba i Bošnjaka. Vidimo da se dejtonskom ustavnom poretku protive i demokratske zemlje poput Njemačke, ali i autoritarne zemlje poput Turske. Jasno je da se Turska protivi dejtonskom ustavnom poretku jer je to u interesu bošnjačkog ovladavanja cijelom zemljom, ali je nejasno zašto demokratska Njemačka podržava uklanjanje dejtonskih mehanizama zaštite malobrojnijih konstitutivnih naroda. U takvim okolnostima nije se jednostavno zalagati za dejtonska načela podjele vlasti u BIH, ali to je upravo ono što Hrvatska treba činiti.
