Deseci tisuća ljudi potpisali su peticiju kojom se od francuskih vlasti traži nastavak potrage za pomorcima nestalima na Atlantiku – među kojima je i hrvatski kapetan Dino Miškić.
Je li ‘Bourbon Rhode’ isplovio u neispravnom stanju? Je li tragedija mogla biti spriječena? Je li zbog pohlepe i kapitala život pomoraca ugroženiji nego ikada prije, a brodarima zarada postala važnija od sigurnosti posade i broda?
Gosti emisije Otvoreno, urednice i voditeljice Zrinke Grancarić su Siniša Orlić, pomoćnik ministra mora, prometa i infrastrukture- Uprava za sigurnost plovidbe, Jurica Gašpar, urednik portala Morski.hr, Neven Melvan, glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske i Adi Pavletić, kapetan duge plovidbe u mirovini.
Neven Melvan kaže da je viđeno kako su splavi lansirane s broda, te da to nije plod mašte.
– Apsolutno se nadamo i vjerujemo da su se 7 kolega ukrcali na te splavi. Jako je teško procijeniti je li još netko se ukrcao na splavi jer su valovi bili veliki, viđeno je tek da su splavi napustile brod i da se nalaze u moru. Informacija je provjerena i dolazi od osobe koja je razgovarala s pomorcima, kaže Melvan.
Orlić ističe kako je teško reći u ovom trenutku kako će se ova situacija razvijati. Vlada RH putem Ministarstva vanjskih poslova i Ministarstvom mora uključena je od samog početka u čitavu tu nesretnu priču s brodom.
– Kontaktirana je kompanija i francuska vlada. Mislim da je ova peticija i ovaj apel predsjednice kojoj se pridružio i ukrajinski predsjednik te napori naše vlade čini mi se da će dati rezultate. Trenutno to područje pretražuje jedan brod. Brod je vlasništvo kompanije Bourbon. Nade što se tiče samog broda nisu velike s obzirom na ograničenu mogućnost pretraživanja. Ohrabruje najava s avionom koji u kraće vrijeme može pretražiti veće područje, ističe Orlić.
Pavletić kaže kako vjeruje da su oni pokušavali skrenuti sa svog kursa ne bi li zaobišli uragan.
– S obzirom na to da imamo informacije da im je već prethodno jedan motor otkazao ne vjerujem da su s drugim motorom uspjeli nešto više postići. Dinu Miškića poznam, on je sposoban momak, posvećen svom poslu maksimalno, iskustva ima, poznaje brod, ja vjerujem da je on sve napravio da bi izbjegao taj uragan. Nažalost, dogodilo se što se dogodilo, kaže Pavletić.
Pavletić dodaje kako s Bourbon Rhodeom nema loša iskustva.
– Pretpostavljam da je Bourbon Rhode bio na mrtvom vezu, pretpostavljam da se brzinski pristupilo ekipiranju broda, nužnim popravcima. Kad nešto dugo stoji onda tu treba i itekako puno pažnje i puno vremena da bi se nešto dovelo u red, smatra Adi Pavletić.
Jurica Gašpar kaže kako se provela interna inspekcija, brod je imao 12 dana za popravke, a prema njegovoj prosudi nijedan brod se ne može popraviti za 12 dana, više je to bilo šminkanje.
– Bilo je više kritičnih točaka, voda je ulazila kroz brtveni dio. Brod je imao manjkavosti u dokumentu, trebao je slijediti remont u prvom sljedećem periodu. Treba vidjeti je li se pristupilo ozbiljnom popravku ili tek šminkanju. Ovoj tvrtki ovo nije prvi put, ovakav propust, smatra Gašpar.
Orlić kaže kako je nadležna institucija u rujnu ustvrdila da je brod ispravan.
– Postoje dvije istrage. Jedna je sigurnosna istraga koja bi trebala dati odgovore i preporuke kako bi se u budućnosti takva situacija izbjegla. Druga istraga trebala bi pronaći krivca zbog čega se i dogodila havarija, dodaje Orlić.
Melvan kaže kako pokušava danima stupiti u kontakt s Bourbon offshore, traže sastanak pod hitno.
– Nisu više tvrtka kao nekad. Znali su da se preko oceana valja uragan, neupitna je odgovornost tvrtke za ovaj slučaj, ne treba ni velika istraga da se vidi što se događa. Sumnjam u osobu koja je potpisala dokumente a ne u Biro Veritas. Ako su slike koje gledamo po internetu upola točne, da je bio remont od 12 dana u Las Palmasu, svaki laik, ja nisam strojar, onda je više nego očito da je tu netko nešto krivo potpisao i isporučio brod koji nije mogao prijeći Atlantik, možda ni u normalnim uvjetima a kamoli u ekstremnim, ističe Melvan.
Maja Markovčić Kostelec, izvršna direktorica Europske agencije za sigurnost mora, telefonom se javila u studio i potvrdila kako potraga traje i dalje.
– Tražili smo satelitske snimke ovog područja i danas. Radi se o velikom morskom području, koje je blisko Ekvadoru. Imat ću sutra 5 satelitskih snimki. Ne vjerujem da će kapital ikada nadvladati elementarna načela solidarnosti i vjere koja vlada i u pomorstvu. A danas imamo na raspolaganju i tehnologije koje nam omogućavaju da svakog dana budemo sve sigurniji, naglašava Markovčić Kostelec.
Gašpar ističe kako su razgovarali s 3 stručnjaka, jedan je bio kapetan stroja, svi se slažu da je za remont trebalo dva mjeseca. Prava je pobuna unutar Bourbona. Nisu zadovoljni tvrtkom.
Orlić ističe kako je na raspolaganju 13 satelita u različitim položajima za potragu.
– To nisu idealne snimke. Snimke idu na analizu i onda idu u javnost. Na svaki način se pokušava utjecati da pretraživanje se oduži, dodaje Orlić.
Pavletić ističe kako je posada uglavnom uvježbana, redovito se održavaju vježbe. Posada je više-manje bila spremna za ovakve situacije.
– Imajući u vidu loše uvjete, valovi do 20 metara, vjetar 215 km/h, brod se valja, to mora da je bio pakao. Zapovjedniku je bilo najteže, on donosi odluku o napuštanju broda. Prije nego su odlučili da napuste brod, dobro su promislili. Vjerujem da su se i drugi uspjeli ukrcati, dodaje Pavletić.
Gašpar kaže kako su tjedan dana tražili ljude i nakon tjedan dana su odustali, to puno govori koliko vrijedi pomorski život. Zbog naftne krize, neke kompanije su rezale troškove, a to je bilo tamo gdje nisu smjele, a to je na sigurnosti.
Orlić smatra kako ima pomoraca koji jedva preživljavaju, pa tu uskače sindikat, a imate pomoraca koji rade u dobrim kompanijama i dobro zarađuju.
– Pomorstvo je kruh sa sedam kora. Danas su pogođeni Hrvatska i Ukrajina, sutra će biti neka druga. Nema napismeno koliko se dugo traga za ljudima, zaključuje Siniša Orlić.
Melvan i ostali gosti vjeruju da su živi, ako splav postoji, ako su je se dokopali, oni su živi, treba ih pronaći, složni su i vjeruju u uspjeh potrage.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
