Žestoke replike u Saboru: O cijepljenju, Zakonu o civilnim stradalnicima…

Sabor ovaj tjedan završava redovito zasjedanje i, nakon glasovanja u četvrtak, zastupnici odlaze na dvomjesečni ljetni odmor, javlja HRT.

Minuta šutnje za žrtve genocida u Srebrenici

Sjednica je započela, na poticaj Karoline Vidović Krišto (NZ), minutom šutnje, kako bi se odala počast žrtvama genocida u Srebrenici.

Neka im je vječna slava i neka se takav zločin nikada više ne ponovi, rekao je predsjednik Sabora Gordan Jandroković, prihvativši prijedlog nezavisne zastupnice.

Podsjetio je pritom kako je u Saboru već bila komemoracija za žrtve Srebrenice, organizirala ju je zastupnica Ermina Lekaj Prljaskaj.

Zločin u Srebrenici, najstrašniji je zločin od 2. svjetskog rata, a nije adekvatno kažnjen, kazala je Vidović Krišto, podsjetivši da su zločin počinile srpske postrojbe i da ga i danas mnogi političari negiraju.

Mlinarić: Zakon o civilnim stradalnicima će proći kolikogod branitelji negodovali

Zastupnik Stipo Mlinarić (DP) u ponedjeljak je opetovano kritizirao zakonski prijedlog o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, ocijenivši kako će on proći, neovisno o tome koliko se narod nad njim zgražao, a branitelji negodovali.

Činjenica je da se taj zakon donosi kako bi se povlađivalo okupatoru, relativizirao Domovinski rat i osigurala financijska neovisnost birača četničke stranke Gorana Hadžića, SDSS-a, ocijenio je Mlinarić u slobodnom saborskom govoru. Izglasavanje zakona pripisao je moći koju vladajući HDZ ima.

HDZ je, ocijenio je, razgranao pipke vlasti u svim institucijama, ima toliku moć na lokalnoj i nacionalnoj razini da može provesti odluku kakvu god želi, što će se dokazati i kod spomenutog zakona.

Koliko kod se narod nad tim zgražao, branitelji negodovali, zakon će proći, HDZ ima toliku moć da će uvijek naći načina da potroši nekog heroja i legendu Domovinskog rata, kako bi se preko njegove karizme ušutkalo branitelje, jer oni neće dignuti šator pred HDZ-ovim ministarstvom, premda ono nastavlja politiku ministra protiv kojeg su prosvjedovali, a i on sam s njima, rekao je zastupnik.

Hrvatski brod vode gusari

Bio je vrlo je kritičan prema aktualnoj vlasti, kazavši, uz ostalo, da hrvatski brod vode gusari, a ne nacionalno svjesni političari.

1 od 18

Nakon zastupničkih govora na slobodnu temu, premijer Andrej Plenkovića iznio je Izvješće o održanim sastancima Europskog vijeća u prvoj polovini godine, Izvješće obuhvaća ukupno četiri sastanaka Europskoga vijeća, sastanak na vrhu država europodručja te neformalni sastanak čelnika EU-a o socijalnim pitanjima, održan u Portu, 8. svibnja.

Premijer je u Izvješću naglasio kako je Europsko vijeće na svakom sastanku raspravljalo o pandemiji, a o tome svjedoči i niz aktivnosti koje su provođene. Istaknuo je kako je Hrvatska do danas osigurala, 3,8 milijuna doza, procijepljeno 46,2 posto odraslog stanovništva, ali, kako kaže, na žalost smo ispod ambicije od 50 posto do 1. srpnja s obzirom da postoje otpori ka cijepljenju i zato trebamo postići zajedničke napore kako bismo potakli ljude na cijepljenje.

– Svaka cijepljena osoba je spriječena zaraza danas, spašen život sutra i jedna mogućnost mutacije manje, naglasio je Plenković.

– Do sada je donirano 390 tisuća doza cjepiva uglavno susjednim zemljama, a najviše BiH, 240 tisuća. U ovom trenutku imamo milijun i 300 tisuća neutrošenih doza cjepiva spremnih za administriranje, rekao je premijer.

Želimo postići da se s digitalnom covid potvrdom ljudi jednostavnije kreću, naglasio je Plenković i dodao da bez visoke stope cijepljenosti ćemo teško pobijediti virus.

– A vodimo i računa da, bez visoke stope cijepljenih, teško ćemo svi zajedno, globalno govoreći, teško pobijediti virus. Svaka cijepljena osoba je spriječena zaraza danas, spašen život sutra i jedna mogućnost mutacije manje, rekao je Plenković.

Plenković je ponovio kako je Vlada mjerama i potporama očuvala radna mjesta, a da sada prelazi u novu fazu – stvaranje radnih mjesta.

Dominantne teme na sastancima Europskog vijeća

Teme koje su dominirale na sastancima Europskog vijeća su bile COVID, funkcioniranje jedinstvenog tržišta, digitalne zelene tranzicije, sigurnosne politike unije, migracije te teme odnosa s Ujedinjenom Kraljevinom, Rusijom, Bjelorusijom, Turskom, južnim susjedstvom, Bliskim istokom, Afrikom i Amerikom.

Izdvojio je niz kompliciranih pitanja s Turskom, u vezi odnosa s Ciprom i Grčkom, koji se posljednjih mjeseci talože.

Što se tiče Rusije, govori Plenković, tamo se spremaju izbori. Tema Rusije, s obzirom na Bjelorusiju, se pokazala jednom od najvažnijih tema unije.

– Mehanizam gospodarskih sankcija se obnavlja svakih 6 mjeseci, rekao je.

Sastanak u Portu

Socijalni sastanak na vrhu Europskog vijeća u Portu je rezimirao da je u vrijeme pandemije uloga države uz asistenciju sredstava Europske unije pomogla u procesu očuvanja radnih mjesta bez presedana, kazao je premijer te dodao kako možemo biti zadovoljni zato što smo uspjeli spriječiti gubitak radnih mjesta.

– Sada se okrećemo stvaranju novih radnih mjesta, prvenstveno koristeći instrument EU nove generacije, govori.

Ožujak iduće godine kazao je da je krajnji rok za ispunjavanje svih kriterija za ulazak u eurozonu i ulazak u puno članstvo 2023.

– Kad je Hrvatska ulazila u članstvo 2013., prihvatila je i uvjet ulaska u članstvo eura, rekao je.

– Malo smo, otvoreno, visokoeurizirano gospodarstvo, očekivani troškovi su mali. Preko 60 posto štednje u Hrvatskoj je u eurima, 60 posto kredita ili su u eurima ili su vezani za eura. 66 posto inozemne potrošnje odnosi se na turiste koji dolaze iz eurozone. 56 posto našeg izvoza odnosi se na države članice eurozone. I postoji ujedno kontinuirano povjerenje građana u euro. Prema zadnjem eurobarometru vidjeli ste da je povjerenje u proces uvođenja eura u Hrvatskoj skočio sa 61 na 67 posto, kazao je.

Plenković je rekao da njegova Vlada dalje namjerava u naredne dvije godine vratiti se na “putanju rapidnog smanjenja javnog duga”.

Podsjetio je da će narednih 12 mjeseci biti jako važni za EU, prvo parlamentarni izbori u Njemačkoj, na kojima Angela Merkel više nema namjeru sudjelovati kao kandidatkinja za kancelarku, pa onda u svibnju izbori za predsjednika Francuske. Usto i izbori u Poljskoj, Mađarskoj…

Pelješki most

– Za otprilike dva tjedna fizički ćemo spojiti Hrvatsku. Bit će spojeni svi elementi Pelješkog mosta. Nema boljeg ogledala za suverenizam nego spajanje našeg teritorija, kazao je između ostalog o planovima i dodao kako ćemo ući u schengenski prostor 2022., u europrostor 2023. Konačno, od 2024. imat ćemo novu flotu borbenih aviona… To će biti ostavština naše druge vlade zauvijek.

Rasprava sa zastupnicima

Zastupniku Emilu Dausu Plenković je odgovorio na pitanje je li izvedivo da EU epidemiološki počne tretirati pojedine regije, a ne cijele zemlje da što se tiče karte, više puta smo ukazivali na to. Nije incidencija jedini kriterij po kojima se područja ocjenjuju… Niti jednog trenutka niti jedna Vlada niti jedne zemlje neće oklijevati da onaj dio hrvatske obale, županije koja će imati žarište, visoku incidenciju, da ih stavi u crveno. Crveno svjetlo je signal onima koji misle doći, ne idite tamo, onima koji su tamo, vraćajte se nazad, onima koji tek idu, ako odete tamo, ići ćete u karantenu. Doživjeli smo to lani, ne mogu stoga više objasniti koliko je važno cijepiti se i spasiti hrvatsku sezonu.”Među prijedlozima koje će Sabor raspraviti je i Zakon o gospodarenju otpadom, kojim se zabranjuje uporaba jednokratnih plastičnih proizvoda.

Pitanje Karoline Vidović Krišto nazvao je još jednom patetičnom tiradom.

Karolina Vidović Krišto rekla je da je Kazimir Bačić na čelo HRT-a došao namještenim javnim natječajem te je nabrojala neke od afera.

– Tko vam daje pravo da utječete na medije i pravosuđe?, pitala ga je.

– Još jedna patetična tirada bez argumenata. Bačića je birao Sabor, a ne Vlada. Ako baš želite konkretno, ja gospodina Bačića nisam ni poznavao dok ga nisu izglasali. Sve što insinuirate je krivo. Ako mi kontroliramo hrvatske medije, onda to činimo nekako mazohistički”, rekao je premijer.

Za povredu poslovnika opet se javila Vidovoć Krišto koja premijera optužuje da se ponašao kao “skupštini Jugoslavije”, te da bi bilo najbolje da se premijera pošalje van.

Jandroković je rekao da ona koristi i teže riječi.

– Vi dijelite packe, rekla je Vidović Krišto.

Marija Selak Raspudić kazala je kako neće o njegovim mazohističkim, nego o sadističkim tendencijama. Citirala je Ursulu von der Leyen da je Velika Britanija bila brža u nabavci cjepiva i da je što se EU tiče, odgovornost na proizvođačima. Zanimalo ju je tko će odgovarati ako cjepiva ne budu dovoljno učinkovita i za manjak kojega je bilo.

Premijer joj je odgovorio da EMA odobrava cjepiva na razini EU-a, a da za sve probleme s cjepivima odgovara proizvođač, primjerice o nuspojavama.

Nakon replike Majde Burić, pune divljenja prema premijeru Nino Raspudić se javio za riječ kojeg je zasmetala replika HDZ-ove zastupnice Majde Burić. Ona je hvalila Plenkovića i njegovu borbu za solidaran pristup raspodjeli cjepiva. Rekla je da se državnički borio za hrvatske nacionalne interese.

Nino Raspudić prijavio je povredu poslovnika jer je “pitanje toliko ulizičko da vrijeđa intelektualni i ljudski dignitet.”

– Ovo sam već jednom učinio i mislio sam da to više neću morati. Povrijeđen je članak 238, vrijeđanje i omalovažavanje zastupnika. Ovo pitanje toliko je očito naručeno i toliko je ulizničko da vrijeđa inteligenciju zastupnika.”

– Gospodine Kapulice, vi ste u Saboru aplauzometar jer ste mjerili duljinu pljeska gospodinu Plenkoviću. Pa ste sigurno kompetentni procijeniti razinu ulizivanja koju je zastupnica pokazala pitanjem premijeru. Toliku količinu ljubavi ja nikad nisam iskazao u replici kolegici Selak Raspudić”, rekao je njen suprug i nasmijao sve u Saboru.

Raspudić je tražio opomenu za Majdu Burić, ali opomenu je dobio sam.

Premijer je zahvalio Raspudićima i Arsenu Bauku što su Hrvatskoj priskrbili dodatnih 700.000 doza cjepiva, zatim na pregovorima u EU-u o sredstvima i sve ostalo što su napravili on i Vlada.

Nikola Grmoja u oštrim je istupima, zaradio i dvije opomene, a Plenkovića je nazvao briselskim mišem.

Zvonimir Troskot (Klub Mosta) osvrnuo se na najavu nove zagrebačke vlasti o ukidanju mjere roditelj- odgojitelj. Rekao je da bi bilo bolje da se uvela mjera roditelj-odgojitelj na pola radnog vremena.

Time bi se, ističe, uštedjelo oko 250 milijuna kuna, zaštitilo roditelje u radom odnosu, potaknulo poduzetništvo, te rasteretilo vrtićke kapacitete.

– Nažalost ne vidim strategiju. niti srednjoročnu, niti dugoročnu u upravljanju predškolskim odgojem a gradska uprava ovim potezom neće moći odgovoriti na dinamiku i pritiske tog sustava, a djeca čekaju, kazao je Trokot.

Referendum o uvođenju eura

Marijan Pavliček (HS) ponovio je da će Suverenisti u listopadu pokrenuti inicijativu za raspisivanje referenduma o uvođenju eura.

Uvođenje eura preko koljena i na brzinu je plod osobnih ambicija, a ne pomno osmišljene nacionalne strategije. Dosta je bio da Hrvatska bude samo redak u nečijem životopisu, dosta je bilo dodvoravanja briselskim moćnicima, Hrvatska mora imati suverenu politiku, istaknuo je Pavliček dodavši da o uvođenju eura ne mogu odlučivati pojedinci već isključio hrvatski narod putem referenduma.

Katarina Nemet (Klub zastupnika IDS-a) pozvala je na porezno i parfiskalno rasterećenje turističkog sektora i upozorila na problem neprijavljivanje gostiju i neplaćanje boravišne pristojbe.

Neprijavljivanjem gostiju u velikoj mjeri se zakidaju javni proračuni, rekla je Nemet i pozvala na promjenu zakonskog okvira odnosno vraćanje ovlasti nadzora na lokalne jedinice.

Nemet je također izrazila nadu da se ovogodišnja turistička sezona neće prekinuti sredinom kolovoza.

U ovom desetljeću na raspolaganju 30 milijardi eura

Grozdana Perić (HDZ) istaknula je niz pozitivnih pokazatelja za hrvatsko gospodarstvo, među kojima su i podaci Državnog zavoda za statistiku za prvi kvartal ove godine, po kojima je Hrvatska imala rast BDP-a od 5, 8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

I Europska komisija je poboljšala svoju prognozu za Hrvatsku za tekuću godinu s 5 na 5, 4 posto rasta BDP-a, rekla je zastupnica napominjući kako nas očekuje i nastavak rasta investicija uz potporu sredstava Plana za oporavak i otpornost. Optimizam je potkrijepljen prošlotjednim uručenjem prihvaćenog NPOO, Hrvatskoj je na raspolaganju 6, 3 milijardi eura nepovratnih sredstva i 3, 6 milijardi povoljnih zajmova, podsjetila je.

– Hrvatska u ovom desetljeću ima na raspolaganju 30 milijardi eura, to je ogroman potencijal i poluga za snažan ekonomski rast i razvoj koji moramo iskoristiti, poručila je Perić.

Stjepo Bartulica upozorio na nepovjerenje u Stožer.

– Djeca nisu rizična skupina, najava za masovno cijepljenje djece nije dobro odjeknula. Stanje u gospodarstvu nije dobro, najavljene famozne reforme se ne provode, a problematično je povezivanje potpora sa cijepljenjem, upozorio je Bartulica.

Sabor će raspraviti i prijedlog svog Odbora za medije da Kazimira Bačića razriješi dužnosti ravnatelja HRT-a, a da za vršitelja dužnosti glavnog ravnatelja imenuje Renata Kunića.