10. ožujka 1391. umro kralj Tvrtko I. – tko je prvi i najveći kralj Bosne iz loze Kotromanića i Šubića?

Foto: Thinkstock

Podrijetlo obitelji Kotromanić je nesumnjivo hrvatsko, što se vidi i u današnjim varijantama prezimena Kotromanić- Kotroman, Kotromanović i Kotromanić, nositelji kojih su u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini isključivo Hrvati. Također, nije beznačajno da je nacionalna tradicija bosanskoga kraljevstva sačuvana isključivo među hrvatskim narodom u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nakon smrti bana Stjepana II, 1353. godine, poziciju vladara zemlje preuzima njegov nećak 15-godišnjak (kako se pretpostavlja) Stjepan Tvrtko I Kotromanić, ban koji će postati prvi bosanski kralj i koji će od ove zemlje učiniti regionalnu silu.

Stjepan Tvrtko I bio je sin kneza Vladislava, brata Stjepana II, i Jelene Šubić iz hrvatske plemićke loze Šubićevaca. Također, bio je unuk Stjepana I Kotromanića.
Tvrtko, dječak na tronu, na početku svoje vladavine bio je odani vazal hrvatsko-ugarskoga kralja Ludovika I Anžuvinca, no zbog spora (ne zna se točno o čemu je bila riječ – vjerojatno zbog toga što je Ugarska polagala pravo na Bosnu) koji će prerasti u rat, ovo “partnerstvo” se privremeno završava, i to pobjedom Stjepana Tvrtka I.

Ohrabren ovom pobjedom, mladi ban pokušao je ojačati svoju vlast u zemlji i centralizirati je, no to se vlasteli neće svidjeti pa će se pobuniti – na čelu bune bit će njegov brat Vuk. Tvrtko i njegova majka pobjeći će u kraljevinu Ugarsko-Hrvatsku, a Ugarski će ga kralj odabrati kao “manje zlo od heretičkih feudalaca” i ponovno izabrati za vladara Bosne.
Što se tiče krunidbe za prvoga kralja, ne znamo točno kada se dogodila. Lokalni povjesničari dijele mišljenje da se krunidba odigrala 1377, u mjestu Mile (današnji Arnautovići) kraj Visokog. Nosio je ime “kralj Bosne, Srba, Pomorja i zapadnih strana”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kako nije mogao širiti utjecaj na sjeveru, Tvrtko se okrenuo ka Jadranu. Sagradio je u Boki Kotorskoj tvrđavu Sv. Stjepan, a kasnije joj je promijenio ime u Novi, današnji Herceg Novi. Kasnije je stvorio dobre odnose i s Venecijom. Priznali su ga i srbijanski vladari iz onih oblasti koje je pokorio, i Dubrovčani su mu počeli isplaćivati ​​danak, te se njegovoj vlasti u Dalmaciji pokoravaju gradovi Split, Trogir, Šibenik i otoci Brač, Hvar i Korčula.

Za vrijeme Tvrtkove vladavine ostvarena je politička stabilnost, te značajan kulturni i duhovni napredak, što je Bosnu učinilo najsnažnijom južnoslavenskom zemljom, a Tvrtka najvećim vladarem u povijesti srednjovjekovne Bosne.

Rijetko mu je koji povjesničar umanjivao slavu, isticali su ga i divili mu se, a povjesničarka Nada Klaić nazvala ga je i “dragim dječakom na bosanskom prijestolju”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tada se razvijaju bosanski gradovi, trgovina i rudarstvo, te se kuje prvi zlatni novac na južnoslavenskim prostorima. Na tom novcu se prvi put javlja i heraldički simbol ljiljana koji će postati znakom bosanskih kraljeva. Sljedeći zlatnici u Bosni pojavit će se tek sa Stjepanom Tomašem.

Stjepan Tvrtko I Kotromanić umire 10. ožujka 1391, a naslijedio ga je njegov rođak Stjepan Dabiša.

Tvrtka danas srpski povjesničari svojataju kao jednog od srpskih vladara, bošnjački povjesničari tvrde da je bio temelj drevne Bosne. Hrvatski povjesničari pak , iako imaju dovoljno materijala dokazati da je Tvrtko imenovan uz sukladnost bribirskih kneževa, stide se reći da je Tvrtkova Bosna bila u to vrijeme jedina slobodna hrvatska zemlja, u doba dok se ostatak Hrvatske pokorio Ugarima. No kako hrvatski nacionalni identitet u to vrijeme odumire niti postoji, dok postoji samo svijest pripadnosti zemlji nekog kralja ili bana, pa današnji autori knjiga o hrvatskim kraljevima i banovima ne prelaze granice. Tako serijal koji govori o hrvatskim kraljevima uopće ne spominje Hrvatiniće, Kotromanoviće i Tvrtka Prvog kao ni Stjepana Tomaševića koji je pogubljen u Jajcu kao dijelove hrvatske povijesti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.