20. travnja 1992. – zbog nacionalnosti ubijena hrvatska obitelj Matijević iz Srijema

Srijema
Foto: Snimka zaslona

Fond za humanitarno pravo iz Beograda podnio je 16. listopada 2018. Tužiteljstvu za ratne zločine Republike Srbije kaznenu prijavu protiv nepoznatih osoba zbog ubojstva tročlane hrvatske obitelji Matijević iz mjesta Kukujevci (Srijem, Vojvodina) koje se dogodilo 20. travnja 1992. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kaznena prijava odbačena je već nakon 28 dana (14. studenoga 2018.) uz obrazloženje da „u vrijeme kad se to dogodilo, zločin protiv čovječnosti nije bio propisan kao krivično djelo Kaznenim zakonom SRJ”.

Kukujevci su veliko hrvatsko selo u Srijemu koje se spominje već u 13. stoljeću kao etnički gotovo čisto hrvatsko selo. Oko 2.500 Hrvata živjelo je u tom bogatom selu prije Domovinskog rata, a broj Srba bio je jedan posto, uglavnom pridošlih ženidbama. Danas je to etnički gotovo čisto srpsko selo, a broj Hrvata je danas istovjetan broju Srba prije rata.

Samo zbog nacionalnosti ubijene su dvije hrvatske obitelji – tročlane obitelji Matijević i Oskomić. Uz njih, ubijen je još Kukujevčanin Živko Litrić. Ubijeni su pred selidbu i deportaciju u Hrvatsku, a neki od ubijenih su prije i silovani. U jednom od tih ubojstava sudjelovali su i tadašnji čelnici Radikalne stranke, a članovi te stranke bili su u vrijeme ovih zločina današnji predsjednik Srbije Vučić i bivši predsjednik Nikolić. Uz ubijene, pretučeno je i zlostavljano više od 50 Hrvata, a sve kuće su pretresene i opljačkane.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ubijanja Hrvata u Srbiji gurnuta pod tepih

Otac Franjo Matijević, majka Ana i maloljetni sin Franjo odvedeni su u travnju 1992. iz Kukujevaca u blizinu mjesta Mohovo gdje su ubijeni, a tijela su im pronađena u grobnici s još nekoliko ubijenih Hrvata. Za ta ubojstva nikada nije provedena istraga niti je itko osuđen, a kamoli da se spominju u javnosti.

Godine 1993. ubijena je u Kukujevcima i obitelj Oskomić, supružnici Nikola i Agica Oskomić, te Agičina tetka, 80-godišnja starica Marija Tomić. Oni su okrutno i zvjerski masakrirani u ubijeni, a nakon sprovoda opljačkana im je kuća. Njih su ubili Goran Vuković i Pavle Drašković, koji je ubio još i Slovaka Stevana Koršlaka, te su osuđeni na zatvorske kazne. To je jedini slučaj za koji su počinitelji sudskom presudom kažnjeni.

To nisu jedina ubojstva Hrvata u Srbiji: ubijeni su i dva brata Abijanović iz Morovića, Mijat Štefanac iz Hrtkovaca, mlada djevojka Marija Purić iz Golubinaca, u Petrovaradinu Marko Holik i još mnogi drugi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Uništavanje katoličkih crkava u Srbiji i srbiziranje imena hrvatskih sela

U mjestu Nikinci Srbi su minirali crkvu svetog Antuna Padovanskog, u Rumi je demolirana crkva, u Irigu miniran župni ured. Katolička Crkva u Kukujevcima služila je četnicima kao pilana, u Srijemskoj Mitrovici minirane su kuće Hrvata, u Petrovaradinu (100 posto hrvatskome mjestu) ubijeni su i maltretirani ljudi. Iz Srijemske Kamenice i Karlovaca protjerani su svi Hrvati koji su opstali nakon progona 1945. U Slankamenu su premlaćivani ljudi pa i starice, u Golubincima je bilo ubojstava i premlaćivanja, iz Zemuna i Šida protjerano je tisuće Hrvata. A što reći o Kukujevcima koji se danas zovu Lazarevo i Gibarcu koje se danas zove Dušanovo?

Zar sve to nije dokaz kako je u Srbiji 90-ih godina tko god je htio mogao nekažnjeno ubijati, progoniti i terorizirati građane drugih vjera i nacija? Hrvate, Albance, Muslimane… Ne samo da su provodili politiku genocida i etničkog čišćenja u Hrvatskoj, BiH, na Kosovu, nego su i u granicama svoje zemlje počinili brojne zločine prema ljudima drugih nacija i vjera.

Što se vladajućih u Republici Hrvatskoj tiče, do sada nisu učinili korake kako bi se barem neki od ovih zločina razriješili, a potomci žrtava poslije tolikih godina dobili moralnu zadovoljštinu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.